Bioetičari kritiziraju relaksaciju 14-dnevnog limita za eksperimentiranje nad ljudskim embrijima, piše CNA.

U priopćenju objavljenom 3. lipnja, bioetički centar Anscombe iz Oxforda osvrnuo se na odluku Međunarodnog društva za istraživanje matičnih stanica (ISSCR) o ukidanju vremenske granice za laboratorijski uzgoj embrija.

“Jednom kada padne pravilo od 14 dana, jedini pravi limit eksperimentiranju, čini se, bio bi znanstvena granica koje embrionalna ili fetalna ljudska bića mogu biti održavana izvan maternice – ili, dakako, u umjetnoj maternici (ektogeneza)”, rekao je direktor bioetičkog centra David Albert Jones.

ISSCR, neovisna neprofitna organizacija sa središnjicom u Skokie u Illinoisu, 26. svibnja objavila je relaksaciju desetljećima starog pravila zbog rapidnog napretka znanosti.

Jones ističe kako ISSCR-ove smjernice za istraživanje matičnih stanica ne ograničavaju vrijeme za kultivaciju ljudskih embrija. “Ovi novi prijedlozi stvaraju pravilo o eksperimentiranju s embrijima koje je, u osnovi, pomicanje granica”, napisao je.

“Budući da je u Velikoj Britaniji pobačaj legalan do 24. tjedna, ili do rođenja u slučaju beba s invaliditetom, potrebno je zapitati se koje bi načelo štitilo nerođenu djecu od eksperimenata do ovih granica ili dulje”, upozorava Jones.

ISSCR-ove smjernice iz 2016. godine zabranjuju eksperimentiranje nad ljudskim embrijima “nakon 14 dana ili formiranja ‘primitivne brazde’, što god se prvo dogodi”.

Nove smjernice pozivaju “nacionalne akademije znanosti, akademska društva, financijere i regulatore na javne razgovore o znanstvenom značaju, kao i o društvenim i etičkim pitanjima koje podiže dopuštanje” provođenja eksperimenata i nakon granice od 14 dana.

“Ako bi se široka javna podrška postigla i kroz zakonodavstvo, i ako bi lokalne politike i regulative dopustile, specijalizirani znanstveni i etički nadzor mogao bi procjenjivati hoće li znanstveni ciljevi zahtijevati i opravdavati vrijeme kultivacije duže od 14 dana, osiguravajući da se samo minimalni broj embrija iskoristi kako bi se postigli ciljevi istraživanja”, stoji u smjernicama.

Jones je podsjetio kako je Velika Britanija, kada je ozakonila eksperimentiranje nad ljudskim embrijima 1990. godine, obećala kako će ti eksperimenti biti ograničeni strogim uvjetima. Ali, napomenuo je, zaštitni elementi s vremenom su nestajali.

“Ipak, do današnjeg dana, pravilo o 14-dnevnim eksperimentima je preživjelo, iako ne iz načela, već jednostavno zato što znanstvenici donedavno nisu bili u stanju kultivirati ljudski embrij duže od 13 dana”, istaknuo je Jones.

“U praksi, to pravilo bilo je poput brzinskog ograničenja koje nijedan automobil fizički ne može doseći. Bilo je to prazno pravilo, zabranjujući nemoguće i dopuštajući eksperimentiranje nad embrijima u svakom stadiju u kojemu je to bilo fizički moguće”, dodaje.

“Sada kad su znanstvenici konačno dosegli taj limit – što znači da je 14-dnevno pravilo doista i postalo istinskom zabranom koja bi mogla onemogućiti eksperimentiranje nad pojedinim ljudskim embrijima – zagovornici eksperimentiranja pozivaju na produženje tog roka”, upozorava čelnik bioetičkog centra.

“Prije četiri godine, u Velikoj Britaniji, pojedini glasovi zagovarali su produžetak 14-dnevnog pravila na 28 dana. Ali takva pravila bila bi prazna obećanja etičkih ograničenja. Može li itko povjerovati da bi 28-dnevno pravilo ostalo netaknutim, ako je 14-dnevno pravilo dopunjeno kako bi ga se prilagodilo novom tehničkom razvoju?” pita se Jones, i nastavlja:

“Što dalje se pomaknu granice dopustivosti provođenja istraživanja, to će se više znanstvenika suočiti s predmetom istraživanja koji počinje izgledati sve više ljudski. Eksperimentirati nad ljudskim embrijima mlađima od 14 dana – ekstremno ranjivim ljudskim životima – već jest teška nepravda i vrsta eksploatacije”.

“Produžiti 14-dnevno pravilo učinilo bi veći broj embrija podložnim eksploataciji i lišilo bi ih jednog od rijetkih preostalih ograničenja za nepravde počinjene protiv embrionalnih ljudskih bića”, zaključio je.

Podsjetimo, znanstvenici u Australiji početkom 2021. godine uzgojili su tzv. “replike embrija”, koje se u ranome razvoju doista “ponašaju” kao tradicionalno razvijeni embriji i čiji je status nejasan, što eksperimente nad njima čini etički problematičnima.

U SAD-u su, također 2021. godine, razvijeni embriji koji su djelomice ljudski, a djelomice majmunski. Inicijativa ISSCR-a samo je najnoviji iskorak prema daljnjemu zakidanju nerođene djece za njihova temeljna prava, od onoga na neometan i cjelovit razvoj osobe, do prava na život.