Izdvojili smo osam velikana koji su obilježili povijest znanosti. Svima njima bila je zajednička duboka vjera u Stvoritelja svemira

1. Alessandro Volta: talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike. Bio je jedan od boljih fizičara u povijesti čovječanstva, a 70 godina poslije njegove smrti njemu u čast jedinica za napon dobila je ime upravo po njemu (Volt).

Foto: Wikipedia

2. André-Marie Ampère bio je francuski fizičar i matematičar koji je udario temelje elektrodinamici. Po njemu je mjerna jedinica za jakost električne struje nazvana Amper. Ampère je bio izvanredan čovjek oštroga uma, mnogostruki genij.

Foto: Wikipedia

3. Georges Lemaître belgijski je svećenik koji je formulirao teoriju Velikog praska. Prema toj danas opće prihvaćenoj teoriji, koju je iznio otac Georges Lemaître, svemir je nastao eksplozijom iz izuzetno zbijenog i toplog stanja, nakog kojega se širi sve do danas.

Foto: Wikipedia

4. Gregor Mendel bio je austrijski svećenik, redovnik augustinac, znanstvenik i otac genetike koji je postavio temelje nasljedstva.

Foto: Wikipedia

5. Ruđer Bošković bio je veliki matematičar, fizičar, astronom, optićar, geodet, arheolog, filozof, književnik i diplomat.

Foto: Wikipedia

6. Мах Planck, njemački fizičar, bio je profesor u Kielu i Berlinu. Radio je na proučavanju atoma i formuliranju termodinamičkih principa. Za istraživanja i uspjeh u radu dodijeljena mu je godine 1918. Nobelova nagrada za fiziku. Općenito se misli da su njegova dva najznačajnija doprinosa znanosti: spoznaje o važnosti entropije i otkriće najmanjeg kvanta djelovanja.

Foto: Wikipedia

7. Louis Pasteur, francuski kemičar i biolog, koji je, između ostaloga, izolirao uzročnika anstraksa i primijenio cjepivo protiv. Najpoznatije Pasteurovo istraživanje je istraživanje bjesnoće. Godine 1888. na poticaj Francuske akademije osnovan je u Parizu Pasteurov institut za istraživanja bjesnoće, ali i drugih zaraznih bolesti.

Foto: Wikipedia

8. James Clerk Maxwell: Postoje brojne teorije o fenomenu elektriciteta, no sve su one vođene mišlju Jamesa Clerka Maxwella iz 1855. godine. U religioznim pitanjima bio je doživotni Faradayev saveznik, uvjereni i prakticirajući kršćanin. U njegovoj se obitelji svake večeri molilo; redovito je išao u crkvu i rijetko, ako i ikada, propuštao mjesečno slavlje Svete pričesti, te uvijek pomagao župnom karitasu.

Foto: Wikipedia

Više možete pročitati na linku koji se nalazi pod imenom svakog pojedinog znanstvenika.

Bitno.net