Prije više od sedam godina, promišljajući budućnost hrvatskog turizma, zapisao sam kako “u svijetu zagušenosti informacijama, punog stresa, rokova i povišenih tonova, Hrvatska ima priliku biti oaza koja će čovjeku ponuditi povratak sebi, europskom čovjeku koji se otuđio od sebe, i od Boga”. U to vrijeme, podsjećam, željeli smo biti party destinacija. Tek smo izašli iz recesije, koronakriza je bila nezamisliva, baš kao ni nagli rast umjetne inteligencije. Je li u međuvremenu vizija koju sam zapisao postala nevažnom ili je samo dobila na aktualnosti? Provjerimo što nam govore globalni turistički trendovi za 2026.

Tišina i digitalna detoksikacija

BBC je nedavno objavio tekst pod nazivom “Sedam trendova u putovanjima koji će odrediti 2026.”. Prvi među njima, naslovljen “tiho ispred svega”, spominje trend quietcations, što bismo mogli prevesti kao “tihovanja”. U ovoj se točki navodi rastuća potražnja za digitalnom detoksikacijom i analognim življenjem kao oblikom odmora.

Čini se da je prezasićenost obavijestima, ekranima i stalnom uključenošću osnažila potrebu za odmakom, svojevrsnim digitalnim postom. U svom sam ranijem tekstu predložio: “Mislite da vaš bungalov treba imati WiFi? Ako je na osami, možda biste ga mogli oglašavati kao mjesto gdje će se gost moći zaista ‘isključiti’.”

Autorica BBC-ovog članka navodi sve veću popularnost bungalova za digitalni detoks. Dakle, ako se bavite turizmom, obratite pozornost na ovaj trend: manje je više. Ne treba vam nekoliko televizijskih pretplata – zapravo vam ne treba ni televizor u vašoj smještajnoj jedinici. Vaš se gost došao odmoriti, došao je čuti samoga sebe – a možda i zaista čuti Boga i bližnjega.

Ne brinite, ovaj koncept ne znači da ćete naplaćivati manje: vjerujem da kvalitetno osmišljen minimalizam možete naplatiti i više. Zašto? Gost ne plaća broj dodatnih značajki i uređaja u objektu, nego kvalitetu odmora. To je ono po što je došao, zar ne? Manje predmeta u objektu gosta vizualno i kognitivno odmara. A takav prostor je, naposljetku, lakše čistiti i održavati.

Avanture izvan popularnih turističkih žarišta

Dva povezana trenda na kraju BBC-ovog popisa povezana su s našim osmišljavanjem turističke ponude. Jedan govori o tendenciji odmaka od najpopularnijih destinacija prema avanturama na manje posjećenim lokacijama. Drugi govori o kulturi ispred hedonizma.

Primijetio sam kako strani turisti, a osobito mlađi, iznimno slabo poznaju našu kontinentalnu ponudu ili čak dalmatinsko zaleđe. Dolaze na Plitvice, u Split i Dubrovnik: poznaju vizure jezera, Dioklecijanovu palaču, dubrovačke zidine i eventualno klišku tvrđavu. Čuli su za Ultru i Zrće, oni u tridesetima su često tamo i bili. No, ako im pokažete nešto novo, izvan turističkih instagram žarišta, redovito se pozitivno iznenade. Komentari obično zvuče ovako: “Uopće nismo znali za ovo! Moramo se vratiti i istražiti, šteta što smo bukirali samo tri dana.” Naša prebogata kršćanska baština i kultura ih privlači, ali im je nema tko pokazati ili protumačiti.

Omogućili smo brzi turistički dolazak i odlazak, s pomoću autocesta i zračnih luka. I to je izvrsno. Međutim, kad gosti stignu, ne pomažemo im usporiti. Nismo se posvetili pješačkim putevima, hodočasničkim stazama ili biciklističkim rutama, gdje posjetitelj može zastati i uživati. Sporiji turizam traži nešto više truda u osmišljavanju sadržaja: ne može se samo pojačati zvučnike i iznijeti bocu alkohola. Ali takav turizam može jamčiti miran suživot s lokalnom zajednicom, dulju sezonu i bolje prihode.

Nema potražnje bez ponude

Da budem konkretan: nema potražnje gdje nema ponude. Evo nekoliko prijedloga kako se možete prilagoditi spomenutim trendovima i učiniti istinsko dobro svojim gostima:

  • Ako uređujete smještaj, razmišljajte minimalistički. Koristite prirodne materijale i lokalno proizveden namještaj, koliko je moguće.
  • Olakšajte gostu isključivanje iz vanjskog svijeta. Maknite ekrane.
  • Uključite goste u lokalne običaje, pokažite mu lokalne kapelice i hodočasničke puteve. Ako su katolici, pitajte ih žele li sudjelovati na nedjeljnoj misi. Ako nisu, možete im pokazati kako je kršćanstvo oblikovalo lokalnu kulturu.
  • Ako vole prirodu, pokažite im lokalne ljepote. Možda ih možete povesti u branje šparoga, medvjeđeg luka, kadulje ili kupina. Uživanje u darovima prirode hrani zahvalnost, a nerijetko i želudac.
  • Dobre priče se pamte, ispričajte ih. To će goste povezati s vašim mjestom i omogućiti im odmor za um i dušu. A dobre je priče najlakše ponijeti kući i podijeliti ih s drugima.

Smatram da u Hrvatskoj imamo sjajnu priliku za iskorištavanje ovih trendova, koji – srećom – nisu samo prazna, prolazna moda, već odražavaju istinske ljudske potrebe. 

Ako omogućimo gostima da se isključe, iskuse nešto novo, upoznaju se s našom kršćanskom baštinom i povežu s prirodom, imat ćemo priliku napredovati i ekonomski i duhovno – jer to dvoje nije u sukobu. Koliko god nas razni dualizmi uvjeravali u suprotno.