NOVINARKA UŠLA U SAMOSTAN Svjedočanstvo: Kao novinarka sam tražila istinu, a onda sam se zaljubila u Isusa koji je Istina „Ljudi misle kako je redovnički život predvidljiv, čak dosadan, ali on je zapravo velika avantura” „Kada sam rekla svojoj urednici da odlazim, imala je blijedi izraz na licu. Kada sam dodala da idem u samostan, vilica joj je pala i izbečila je oči“, opisala je sestra Martina Prudy, nekada poznata politička novinarka a danas redovnica, trenutak kada je svojoj šefici na prestižnom BBC-u obznanila da napušta novinarstvo. Prudy je u listopadu 2014. osjetila poziv na redovništvo zbog čega je napustila karijeru jedne od najuglednijih novinarki britanske medijske kuće, dopisnice iz Belfasta, poznate prije svega po besprijekornom izvještavanju o Sporazumu na Veliki petak iz 1998. kojim je postignut mir u Sjevernoj Irskoj između IRA-e i sjevernoirskih vlasti. „Urednica mi je odgovorila kako će odluku o mom odlasku objaviti na televiziji u petak u 15 sati. Rekla sam: Pa to je predivno. To je vrijeme kada je Isus umro na križu kako bi imali novi život. Zar to nije prekrasno?“, prepričala je sestra Martina svoje oduševljenje i dodala: „Moja šefica nije dijelila to oduševljenje.“ Martina Prudy je dala svoje svjedočanstvo uoči Velikog tjedna i ispričala detalje svojega poziva i novoga, redovničkog života u redu Sestara euharistijskog klanjanja u samostanu u Belfastu. „Ljudi misle kako je redovnički život predvidljiv, čak dosadan, ali on je zapravo velika avantura. Upoznala sam nove ljude, slušala njihove priče i živjela prema rokovima, baš kao u novinskoj redakciji. Prvi je rok onaj u 7 sati kada se okupljamo, molimo časoslov i klanjamo u našoj kapelici. Potom u 8 kada doručkujemo u tišini. Kada odlazim do obližnjeg dućana po namirnice, pregledam na brzinu naslove novina. Ne da se informiram, nego da doznam za koga se trebam moliti i tko je u nevolji. Uglavnom su to političari“, napisala je. Sestra Martina je potom opisala i kako je morala svladati umijeće kuhanja za veći broj osoba, što je za nju bio težak zadatak imajući u vidu kako ranije, kao neprestano zaposlena novinarka, nije stizala kuhati niti za sebe. Ali, zahvaljujući snazi molitve, naučila je kuhati. „Nekadašnji podnevni deadline za predaju teksta zamijenila je podnevna misa i molitva te razmatranje Svetog pisma… Umjesto traženja efektnih citata političara, sada tražim nadahnjujuće citate kod proroka Izaije ili u evanđeljima…“, nastavlja sestra Martina, opisujući potom popodnevne, pa večernje obveze u samostanu u kojem je na prvom mjestu uvijek euharistijsko klanjanje i molitva. „Da ste mi prije pet godina rekli da ću živjeti kao redovnica obučena u smeđi habit u samostanu udaljenom od sjedišta stranke Sinn Fein, gdje sam kao novinarka provodila sate i sate, nekoliko kućnih brojeva – rekla bih vam da je to nemoguće. Naravno, sada mogu citirati Isusa koji je rekao da ‘Bogu nije ništa nemoguće’“, rekla je sestra. „Moje poslanje kao sestre Euharistijskog klanjanja jest da primim živog Isusa u euharistiji i proslijedim ga svijetu. Dakle, i dalje sam u komunikacijskom biznisu (osim što zahvalujem Bogu svaki dan što ne moram ljudim objašnjavti Brexit)“, našalila se sestra. Prepričala je i situaciju kada ju je prepoznao jedan prolaznik, zaustavio se pokraj nje i rekao kako je “luda što je napustila BBC i zamijenila ga samostanom”. “Samo sam podigla ruke u zrak i ponovila ono što uvijek govori moja sestra Elaine iz samostana: ‘Ja živim svoj san'”, napisala je redovnica. „Moj život je ispunjeniji i izazovniji nego ikada: kao novinarka tragala sam za istinom, a sada sam se zaljubila u Isusa koji je Istina“, dodala je bivša novinarka i zaključila: „Imala sam povlašteno mjesto u BBC-u i povijesti. Ali, najveća posvlastica koju sam iskusila jest sjediti kraj Živog Isusa u Presvetom Sakramentu i štovati ga.“ Goran Andrijanić | Bitno.net
NAŠI NOVI SUSJEDI Carlosa, Nirmalu i Richarda u Hrvatsku nije privukao samo posao: ‘Htjeli smo živjeti u katoličkoj zemlji’
POZIV NA POTPORU Dragi čitatelji, potrebna nam je vaša pomoć! Odvojite 1€ mjesečno i podržite naš rad
NAŠI NOVI SUSJEDI Carlosa, Nirmalu i Richarda u Hrvatsku nije privukao samo posao: ‘Htjeli smo živjeti u katoličkoj zemlji’