Donedavni glavni urednik uglednog kršćanskog časopisa Christianity Today kojeg je 1956. utemeljio Billy Graham, ove će nedjelje biti primljen u Katoličku Crkvu. O svom je obraćenju posvjedočio za časopis Evangelization & Culture kojega je pokrenuo institut Word on Fire.

Mark Galli koji je sedam godina uređivao list američkih evanđeoskih kršćana kazao je kako je jedan od prijelomnih trenutaka na njegovom putu bio kada je zbog potrebe posla i radoznalosti paralelno čitao o životu svetog Franje Asiškog i encikliku Ivana Pavla II Veritatis splendor (Sjaj istine). Oduševila ga je širina Crkve u kojoj su iznikli i Franjo i Ivan Pavao II.

“Dok sam čitao encikliku, bio sam duboko impresioniran ne samo umom Ivana Pavla II., nego i katoličkom senzibilnošću koja je bila utkana u njegovu filozofsku studiju. Rekao sam sebi kako je nevjerojatno da je ista Crkva proizvela i Franju i Ivana Pavla II. To je vjerojatno bio trenutak kada je moj interes za katoličanstvo počeo rasti, iako je još trebalo mnogo godina prije nego što sam mogao reći da sam se obratio”, rekao je.

Tragajući za onime što mu je nedostajalo u vjeri evanđeoskih kršćana, Galli kaže da je vrludao od kršćanskog misticizma do pravoslavlja, pa sve do teologije radikalne milosti koju su izlagali određeni luteranski pisci. No, s vremenom je shvatio da se najbolje od svih triju putova kojima je želio krenuti nalazi u Katoličkoj Crkvi.

“Zasigurno, tradicija katoličkog misticizma je najimpresivnija, posebice u svete Terezije Avilske i svetog Ivana od Križa, među mnogim drugima. Važnost Crkvene tradicije i organska povezanost s ranim apostolima – to se ne nalazi samo u pravoslavlju, nego i u rimskom katolicizmu, a unatoč mišljenju mnogih protestanata da rimski katolicizam naviješta spasenje po djelima, otkrio sam da rimokatolici vjeruju u milost koja je još radikalnija nego što radikalni luterani o njoj govore”, kaže Galli.

Na pitanje koji su mu aspekti katoličanstva donijeli najveći osjećaj istine i mira, izdvojio je dvije stvari. Prva je, kako kaže, “paradoks” da se u Crkvi istovremeno naglašava visoki poziv na svetost i istovremenom mirno prihvaća činjenica da možda nikada nećemo doći niti blizu toga ideala. Katolička Crkva je i “viski svećenik” Grahama Greena koji sa svojim manama služi Bogu i sveti Damjan koji je dao život služeći gubavcima, kaže Galli.

Drugi aspekt je katoličko Učiteljstvo, kojeg izvan Crkve mnogi shvaćaju kao ukinuće slobodne volje. “Ono što ne shvaćaju jest da je to [Učiteljstvo] procvat uma i osnaženje slobodne volje. Crkveno Učiteljstvo pomaže nam razmišljati dublje i jasnije o tome što znači biti kršćanin, baš kao i o naravi istine, ljepote i dobrote”, rekao je Galli.

Pri kraju razgovora novi obraćenik je ponudio savjet svima koji pokušavaju razlučiti zove li ih Bog da postanu katolici. Kazao je kako je najčešći znak da Duh Sveti djeluje u nama onda kada se osjećamo egzistencijalno izazvani. “Često mislimo da su naši prigovori poglavito intelektualne naravi. Bez negiranja važnosti intelektualne koherentnosti vjere, dobro je prepoznati da su mnoge naše intelektualne dvojbe, brige i pitanja u svojoj naravi egzistencijalni. … Dakle, obratite pozornost na svoje sumnje i borbe, na intelektualnom nivou, ali posebice na egzistencijalnom. Tamo ćete susresti Božji Duh koji je i izazovan i milosrdan.”