Za koga se mogu služiti svete mise? Za pokojne ili i za žive? Za zdravlje, za zahvalu, po nakani, za dobar ispit, za uspjeh operacije…?

Raznovrsnost ovakvih nakana je doista široka i teško je sve to nabrajati.

Kako Crkva ovo objašnjava?

Marko, Zagreb

Poštovani Marko!

Svete mise se mogu služiti za svaku ljudsku potrebu i životnu priliku, jer se Isus Krist prikazao Ocu nebeskom za naše spasenje i za naše cjelokupno dobro, mukom i smrću na križu, a sveta misa uprisutnjuje tu Kristovu žrtvu i daje nam po njoj potrebne milosti. Vi ste u Vašem pitanju nabrojili samo neke nakane za koje se može služiti sveta misa. Potvrđujući te Vaše nakane izjavljujem da se misa može služiti za pokojne, kada se besmrtna duša pokojnika predaje u Isusovu žrtvu na križu, kojom on otkupljuje duše onih koji su u njega vjerovali i koji su njemu predali dušu svoju, to jest koji su u Isusu umrli. Svakako sveta misa se može služiti i za žive: za zdravlje bolesnih, za uspjeh operacija i liječenja onih koji su bolesni; može se služiti za uspjeh u raznim poslovima, ispitima, životnim opredjeljenjima. Misa se u ostalom i služi kod primanja svetih sakramenata: krštenja, krizme, vjenčanja, kod ređenja za đakona, svećenika i biskupa. Misa se služi i kod pogreba. Služi se za vjerske blagdane: Božić, Uskrs, na nedjelje i na blagdane svetaca i svetica: Blažene Djevice Marije, svetoga Josipa, svetih apostola i svetaca koji su odigrali važne uloge u životu Crkve. Mise se služe i za razne društvene trenutke: za početak građanske godine, za početak ili završetak škole, za posvećenje ljudskoga rada, za sjetvu, za dobar urod, služi se kao zahvala nakon sjetve ili berbe; služi se za državu – na Dan državnosti, služi se kao zahvalnica na Dan domovinske zahvalnosti. Sveta misa se služi za zatvorenike, za izbjeglice, za zarobljene i nepravedno osuđene, za umiruće, za kišu, za vedrinu i za lijepo vrijeme. Kada bih Vam, poštovani Marko, nabrojio sve nakane za koje se može služiti sveta misa, odnosno za koje se služe svete mise, one koje se nalaze u onoj debeloj knjizi na oltaru u Misalu, onda bi to zauzelo nekoliko stranica. Kao zaključak recimo: za sve što je dobro i što se tiče našega života možemo prikazati svetu misu.

Sveta misa se, međutim, ne može služiti za nešto što nije dobro. Nažalost, znade se dogoditi da dođu ljudi i da zatraže da se odsluži sveta misa za nešto što ide protiv dobra čovjeka. Za takve nakane Crkva nikada nije služila svete mise i nikada neće.

Poštovani Marko, želim Vas upozoriti da svaka sveta misa ima neizmjernu snagu i milost i da nije potrebno plaćati da se na neku našu nakanu sveta misa odsluži. Ako mi pobožno sudjelujemo na svetoj misi i po Kristu prikazujemo Ocu nebeskom naše nakane, Bog nas uslišava, jer je Isus obećao da će nam Otac nebeski udijeliti sve ono što od njega tražimo u njegovo ime. A baš se u svetoj misi Isus prikazuje Ocu nebeskom, pa je to izvrsna prigoda da sve što smo donijeli u srcu predamo po Isusu Ocu nebeskome. To se uostalom u svakoj svetoj misi i učini takozvanom “molitvom vjernika”, u kojoj se nakon čitanja poslanice i Evanđelja mole molitve vjernika na koje svi prisutni odgovaraju “Gospodine usliši nas”. To je trenutak kada bi svaki sudionik u svetoj misi trebao predati svoje nakane Bogu, po Isusu Kristu.

fra Smiljan Dragan Kožul

Veritas.hr | Bitno.net