Rođena je u protestantskoj obitelji, otac je ismijavao sv. Josipa, a ona je prema njemu razvila veliku ljubav

Blažena Marija Terezija od svetog Josipa ljubila je svetog Josipa i zadobila je izvanredne milosti Neba zato što se oslanjala na njegov zagovor. Anna Maria Tauscher van den Bosch (tako joj je bilo ime do ulaska u redovnički život) rodila se u Njemačkoj 1855. godine. Odrasla je u postojanoj protestantskoj obitelji, a otac joj je bio luteranski pastor. S vremenom se zaljubila u katoličko učenje i obznanila ocu da želi postati katolkinja. Otac nije bio nimalo zadovoljan tom njezinom odlukom i rekao joj je da je se srami što je napustila svoj protestantski odgoj. Čak nije želio da više živi u njegovoj kući.

Jednom prilikom, dok je živjela sama, ali prije negoli je postala katolkinja, otac ju je posjetio i pokušao je nagovoriti da ne ulazi u Katoličku Crkvu. Tijekom toga posjeta opazio je u njezinoj sobi jednu knjigu o svetom Josipu. Brzo ju je prolistao i odložio, a kasnije te večeri, za večerom, ismijavao je svetog Josipa i rugao mu se pred njom. U svojoj autobiografiji Anna Maria ovako opisuje taj događaj:

Za večerom je moj otac rekao: „Kako se itko može moliti takvom čudaku? Riječ „čudak” ili „čudan” ostavila je na mene dubok dojam. Sve sam više razmišljala o svetom Josipu i u meni se rodilo tako veliko i nježno štovanje dragoga oca svetog Josipa, kako sam ga zvala, da sam pomislila kako moram dati zadovoljštinu za hladnoću svih nevjernika prema njemu.¹

Nakon što se obratila na katoličanstvo, njezin nadređeni na poslu, koji je bio luteran, dao joj je otkaz zato što je postala katolkinja. Bio je tako zloban daje, nakon što joj je dao otkaz, svima loše govorio o njoj pa nije nigdje mogla naći posao. Zato je ostala bez novca i krova nad glavom. Ali se njezina velika ljubav prema svetom Josipu nije smanjila. Svakodnevno je tražila utjehu u ljubavi prema svome ocu svetom Josipu. Na kraju je dobila dopuštenje da se useli u jedan augustinski samostan i da ondje obavlja fizičke poslove kao naknadu za stan i hranu. Napisala je:

Sjećanje na riječi moga oca kad je upitao kako se itko može moliti takvom „čudaku” ostalo mi je duboko u srcu i iz njega je nastala velika ljubav prema njemu [svetom Josipu], kao i veliko povjerenje u njega. Sve sam se više predavala njegovoj očinskoj brizi i sveti mi je Josip mnogo puta dokazao da se brine o meni.²

Anna Maria s vremenom je postala redovnica i uzela je ime sestra Marija Terezija od svetog Josipa. Kasnije će osnovati novu redovničku zajednicu, Karmelićanke Božanskog Srca Isusova. Osnivat će i dobrotvorne institucije diljem svijeta. Do kraja života uvijek je svetog Josipa zvala „Otac sveti Josip”. Sve što je uspjela postići pripisivala je zagovoru svetog Josipa, svoga duhovnog oca. Papa Benedikt XVI. proglasio ju je blaženom godine 2006.

Gornji tekst je izvadak iz knjige Donalda H. Callowaya “Posveta svetom Josipu”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.

1. Bl. Marija Terezija od svetog Josipa, Mother Mary Theresa of St. Joseph: An Autobiography, Carmelite Convent, Wauwatosa, WI, 1953., str. 25-26.
2. Bl. Marija Terezija od svetog Josipa, Mother Mary Theresa of St. Joseph: An Autobiography, Carmelite Convent, Wauwatosa, WI, 1953., str. 34.