Papa Franjo objavio je u četvrtak, 29. travnja Apostolsko pismo u obliku „motuproprija“ koje sadrži odredbe o transparentnosti u upravljanju javnim financijama.

Dokument je objavio Tiskovni ured Svete Stolice, a u njemu se među ostalim traži da upravitelji i administratori izjave kako nemaju osuđujuće presude o istragama zbog terorizma, pranja novca, utaje poreza ili iskorištavanja maloljetnika. Isto tako neće moći imati imovinu u poreznim oazama ili investirati u tvrtke koje djeluju protiv crkvenog nauka. Uz sve to neće smjeti prihvatiti darove u vrijednosti većoj od 40 eura.

„Vjernost u malim stvarima je u odnosu, prema Svetom pismu, s vjernošću u velikim stvarima“, riječi su s kojima je Papa započeo svoj motupropij o transparentnosti. Ovaj dokument dolazi poslije Zakona o nabavi, kojega je Franjo potpisao 19. svibnja 2020., koji je prema njegovim riječima bio neophodan jer se korupcija može očitovati na različite načine i pojaviti se u različitim oblicima. Zbog toga je Sveta Stolica, koja se pridržava Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije, odlučila u skladu s najboljim praksama boriti se protiv „ovog fenomena“ u različitim vrstama i oblicima, prenosi Vatican News.

Nove odredbe bit će dio Općih propisa rimske kurije te će se odnositi na sve subjekte klasificirane u funkcionalne razine: C, C1, C2 i C3. Drugim riječima kazano po njima će se morati ravnati kardinali voditelji dikasterija, ali i zamjenici ravnatelja s petogodišnjim izvršim ugovorom, kao i svi koji u svojoj službi imaju aktivne sudske uprave ili kontrole te oni koji vrše nadzor. Izjavu će morati potpisati kada budu dobivali ugovor o zaposlenju, a zatim ju obnavljati svake dvije godine.

Oni na koje se odnose zaključci iz motuprorija morat će potvrditi da nemaju konačne osuđujuće presude ni u Vatikanu, niti u drugoj državi, te da nisu dobili amnestiju ili pomilovanje. Također će morati potpisati da ne mogu biti podvrgnuti kaznenim postupcima ili istragama na čekanju zbog: sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji, korupcije, prijevara, terorizma, pranja novca, iskorištavanja maloljetnika, trgovine ljudima ili eksploatacije, utaje ili izbjegavanja plaćanja poreza.

Uz to će morati izjaviti kako ne posjeduju gotovinu ili kako ne ulažu, čak i posredstvom treće osobe, u tvrtke i poduzeća u zemljama uključenim u popis jurisdikcija visokog rizika od pranja novca, osim ako njihova rodbina ima prebivalište u tim mjestima. Od njih se zahtijeva da osiguraju, koliko im je poznato, da sva njihova dobra, pokretna i nepokretna, koja su u njihovom vlasništvu ili posjedu potječu iz zakonitih aktivnosti.

Tajništvo za ekonomiju moći će provoditi provjeru istinitosti potpisanih izjava, a Sveta Stolica u slučaju lažnih iskaza može otpustiti djelatnika te tražiti naknadu za pretrpljenu štetu.