Na početku homilije, Papa je istaknuo da „danas s cijelom Crkvom slavimo svetkovinu Svih svetih. Na taj način sjećamo se ne samo onih koji su tijekom stoljeća proglašeni svecima već i tolike naše braće i sestara koji su na miran i skrovit način živjeli svoj kršćanski život u punini vjere i ljubavi. Zasigurno među njima su i mnogi naši rođaci, prijatelji i poznanici”. Slavimo stoga blagdan svetosti, one svetosti koja se ne pokazuje u velikim djelima ili izvanrednim uspjesima, već koja zna svjesno i svakodnevno živjeti zahtjeve krštenja. Svetost koja proizlazi iz ljubavi prema Bogu i prema bratu. To je prava ljubav koja ne zaboravlja i potpuno se predaje drugima, kao majke i očevi koji se žrtvuju za svoje obitelji i koji se s radošću odriču mnogih stvari, mnogih osobnih potreba i planova, pojasnio je Papa.
No, podsjetio je, kako ipak postoji nešto svojstveno svecima, a to je da su oni istinski sretni.

Oni su otkrili tajnu istinske sreće koja se nalazi u dubini duše i ima svoj izvor u Božjoj ljubavi. Zato svece nazivamo blaženima. Blaženstva su njihov put, njihovo odredište, njihova domovina. Blaženstva su način života kojemu nas Gospodin uči, tako da možemo krenuti njegovim stopama, rekao je Papa, te se osvrnuo na misno evanđelje koje govori o blaženstvima.

U tom vidu je istaknuo kako su „blaženstva slika Krista, a time i svakog kršćanina”. Papa je posebno istaknuo blaženstvo „Blago krotkima”. Isus kaže: „Učite se od mene, jer ja sam krotka i ponizna srca.” (Mt 11,29) To je njegov portret koji nam otkriva obilje njegove ljubavi. Krotkost je način djelovanja i življenja koje nas približava Isusu i povezuje međusobno; pomaže da ostavimo sa strane sve što nas dijeli, te da pronađemo nove putove jedinstva, rekao je papa Franjo. Ukazujući na svete sinove i kćeri Švedske među kojima je istaknuo nedavno kanoniziranu Mariju Elisabeth Hesselblad i sv. Brigitu, suzaštitnicu Europe, Papa je rekao da su „obje molile i radile za stvaranje veze jedinstva i zajedništva među kršćanima. Rječit dokaz toga je da se u njihovoj zemlji u kojoj zajedno žive različiti narodi, zajedno spominjemo 500. obljetnice reformacije. Sveci su dosegli promjene zahvaljujući krotkosti srca. S krotkošću shvaćamo veličinu Boga i klanjamo mu se s iskrenošću. Osim toga, to je stav onih koji nemaju što izgubiti, jer im je jedino bogatstvo Bog”.

U duhu blaženstva, Papa je istaknuo da smo kao Isusovi sljedbenici pozvani suočiti se s nevoljama i tjeskobama našega vremena. „Tako ćemo lako prepoznati i odgovoriti na nove situacije, te ih živjeti s obnovljenim i uvijek aktualnim duhom: blago onima koji s vjerom podnose patnje i opraštaju od srca; blago onima koji gledaju u oči odbačenih i isključenih i iskazuju im blizinu; blago onima koji prepoznaju Boga u svakoj osobi i bore se kako bi ga u njima otkrili drugi; blago onima koji se odreknu svoga blagostanja za dobrobit drugih; blago onima koji mole i rade za puno zajedništvo kršćana. Svi oni su nositelji Božjega milosrđa i Njegove nježnosti i sigurno će dobiti zasluženu nagradu.”

Na kraju homilije Papa je još jednom podsjetio kako je poziv na svetost usmjerena na sve.

“Sveci nas potiču svojim životima i svojim posredstvom kod Boga, a mi pak trebamo jedan drugoga da bismo bili sveti. Zajedno molimo za milost da bismo s radošću prihvatili taj poziv, te ga zajedno ostvarili. Našoj nebeskoj Majci, Kraljici svih svetih, povjerimo naše namjere i dijalog za traženje punoga zajedništva svih kršćana, da budemo blagoslovljeni u našim nastojanjima i da postignemo svetost u jedinstvu.”

IKA | Bitno.net