Kod mnogo je ljudi siromaštvo smanjeno, – piše Sveti Otac – ali to nije dostatno jer još uvijek ustraje rašireno društveno isključivanje. Još i danas najveći dio muškaraca i ženâ svakodnevno živi u nesigurnosti, i to s često dramatičnim posljedicama. Politika i gospodarstvo stoga trebaju raditi na promicanju pristupa koji uključuje, koji uzima u obzir dostojanstvo svakog ljudskog bića i opće dobro.

Ne može se dopustiti – piše potom Papa – da svakoga dana tisuće ljudi umru od gladi, iako su raspoložive goleme količine hrane koje se jednostavno rasipaju. Sveti Otac također ističe da ne možemo ostati ravnodušni prema brojnim izbjeglicama koji traže najosnovnije uvjete za dostojan život, a koji ne samo da ne nailaze na prihvat, nego na tim nečovječnim putovanjima nerijetko idu ususret smrti.

Svjestan sam da su ove riječi snažne, pa i dramatične – primijetio je papa Franjo – ali one žele istaknuti, pa i izazvati sposobnost foruma da uvidi razlike. Ono što je potrebno – ističe Papa – jest obnovljeni, duboki i rašireni osjećaj odgovornosti svih, kako bi se djelotvornije služilo općem dobru, te dobra ovoga svijeta učinilo dostupnijima svim ljudima.

Koristeći se riječima Benedikta XVI. iz enciklike ‘Caritas in veritate’, papa Franjo ističe da pravednost ne treba biti samo gospodarska, nego se ima temeljiti na nadnaravnom viđenju osobe, kako bi se postigla pravednija raspodjela bogatstava, stvaranje radnih mjesta, te cjelovito promicanje siromašnih koje će biti više od jednostavne asistencije.

Papina poruka završava snažnim apelom: Molim vas – piše papa Franjo – da učinite tako da bogatstvo bude u službi čovječanstva, a ne da njime vlada, i to u vidiku uistinu čovječne etike, koju provode osobe velike čestitosti i cjelovitosti, koje vode veliki ideali pravednosti, velikodušnosti i brige za istinski razvoj ljudske obitelji.

Ovogodišnji je forum 44. po redu, a na njemu se okupilo 2500 sudionika, među kojima oko 40 predsjednikâ državâ i vladâ, glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda Ban Ki-moon, te predsjednik Središnje europske banke Mario Draghi. Osim toga, na forumu su nazočne i brojne nevladine udruge i više vjerskih predstavnika, kršćana, Židova i muslimana. Iz Katoličke Crkve na forumu sudjeluju kardinali Peter Trukson, predsjednik Papinskoga vijeća Pravda i mir; John Onayekan, nadbiskup Abuje, u Nigeriji; Luis Antonio Tagle, nadbiskup Manile, na Filipinima; te dublinski nadbiskup msgr. Diarmuid Martin. (rv)