Ne smijemo propustiti priliku da „izađemo bolji“ iz krize pandemije, da svoj svijet učinimo boljim, da „duboko zaliječimo rane ljudske obitelji“, ističe Papa u poruci organizatorima i sudionicima 4. Pariškog Foruma o miru, koji se održava od 11. do 13. studenog.

Papa Franjo je izrazio nadu da će promišljanja s Foruma doprinijeti promicanju mira, dobrog upravljanja i bolje budućnosti za sve, te da će „doprinijeti tome da iz pandemije Covid-19 izađemo bolji“. Među prioritetima 80 projekata koje je Forum ove godine podržao ističu se: borba protiv krize Covid-19; zaštita zajedničkih prostora: oceana, klima, prostora, bioraznolikosti; bolje upravljanje digitalnim svijetom; zaštita javne sfere u vrijeme pandemije; borba protiv lažnih vijesti i prijetnji novinarima; postizanje jednakosti između muškaraca i žena; jačanje suradnje; reforma kapitalizma kroz socijalnu i solidarnu ekonomiju.

“Stvarnost koju smo poznavali prije pandemije bila je ona u kojoj su bogatstvo i ekonomski rast bili pridržani za manjinu dok milijuni nisu mogli zadovoljiti ni najosnovnije potrebe i voditi dostojanstven život“. Zemlja je opustošena “kratkovidnim iskorištavanjem resursa, zagađenjem, konzumerizmom koji se vodi načelom ‘iskoristi i baci’ i ranjena ratovima i eksperimentiranjima s oružjem za masovno uništenje”. Povratak u normalnost, upozorava Papa, mogao bi značiti povratak starim društvenim strukturama nadahnutim „samodostatnošću, nacionalizmom, protekcionizmom i izoliranjem“ i isključivanjem naše najsiromašnije braće i sestara. Je li to budućnost koju smijemo izabrati?, pita se Papa u poruci te još jednom naglašava da „odluke koje danas donosimo za izlazak iz krize određuju ‘pravac kretanja’ naraštaja koji dolaze“, kao i da smo „globalna zajednica i da se ‘nitko se spašava sam!’“. Izlaz je, dakle, „zajedničkim snagama raditi kako bismo iz krize izašli bolji nego prije“.

Do mira, nastavlja se u Papinoj poruci, ne može se doći bez „konkretnog kolektivnog zalaganja u korist cjelovitog razoružanja“. Vojni izdaci u svijetu danas premašuju razinu zabilježenu na kraju „hladnoga rata“ i svake se godine sustavno povećavaju, primjećuje Papa dodajući da porast vojnih troškova opravdan idejom „ravnoteže u naoružanju“ kao sredstvom odvraćanja, već je izazvao velike humanitarne tragedije.

Papa Franjo podsjeća da vlade „opravdaju to ponovno naoružavanje pozivajući se na zloupotrijebljenu ideju odvraćanja utemeljenoj na ravnoteži zaliha oružja“. No, ostvarivanje vlastitih interesa „prvenstveno na temelju upotrebe ili prijetnje silom“ za Papu nikako ne jamči „izgradnju i očuvanje mira“. Ideja odvraćanja, zapravo, „u mnogim slučajevima se pokazala pogrešnom, što je dovelo do humanitarnih tragedija velikih razmjera“. Pritom je citirao papu Ivana XXIII., koji je u svojoj enciklici Pacem in terris poželio da se „kriterij mira utemeljen na ravnoteži naoružanja zamijeni načelom da se pravi mir može graditi samo u uzajamnom povjerenju“.

Također treba naglasiti, ističe Papa, da je logika odvraćanja povezana s logikom liberalnog tržišta po kojoj se oružje valja promatrati kao bilo koji drugi proizvod te se samim tim njime može slobodno trgovati u cijelom svijetu. Stoga nije slučajno što godinama nekritički svjedočimo širenju tržišta oružja na globalnoj razini, upozorio je Papa u poruci sudionicima i organizatorima 4. Pariškog mirovnog foruma.

Ako je pandemija na dramatičan način iznijela na vidjelo „ograničenja i nedostatke naših društava i naših stilova života“, prema papi Franji „trebamo se nadati“, jer nas nada „poziva da sanjamo velike snove i damo prostora mašti o novim mogućnostima“. Nada potiče djelovanje na temelju svijesti da se stvarnost može promijeniti.

Nadam se da će kršćanska tradicija, posebice socijalni nauk Crkve, kao i druge vjerske tradicije, pridonijeti da vašem susretu osiguramo pouzdanu nadu da nepravda i nasilje nisu neizbježni, oni nisu naša sudbina, poručio je Papa sudionicima Pariškog mirovnog foruma.

Suočeni s posljedicama pandemije, smatra Papa, naša nas savjest poziva „na odgovornu nadu, odnosno, konkretno, ne slijediti lagodni put povratka u ‘normalnost’ obilježenu nepravdom, nego vidjeti u krizi prilika „da preispitamo svoj stil života i naše ekonomske i društvene sustave“. Na nadu koja nam omogućuje „odbaciti napasti lakih rješenja i daje nam hrabrost da nastavimo putem općeg dobra, brige za siromašne i zajednički dom“.

Ne propustimo tu priliku da svijet u kojem živimo učinimo boljim; da odlučno usvojimo pravednije načine za postizanje napretka i izgradnju mira. Nadahnuti tim uvjerenjem, moguće je izgraditi ekonomske modele koji služe potrebama sviju uz očuvanje darova prirode, kao i politike usmjerene prema budućnosti koje promiču cjeloviti razvoj ljudske obitelji, poručuje Sveti Otac.