Tri stabilna temelja za novo izgrađivanje kršćanskog života: sjećanje, vjera i milosrdna ljubav

Nakon što je Sveti Otac u petak, prilikom obraćanja predstavnicima armenskih vlasti, građanskoga društva i Diplomatskoga zbora, izjavio kako je u Armeniji počinjen genocid, jučer, 25. lipnja, uslijedio je i posjet Tzitzernakaberdu, takozvanom „brežuljku lastavica“, na kojemu se nalazi Memorijalni centar u spomen na pokolj Armenaca pod Osmanskim carstvom, 1915. godine. Centar je otvoren 1967. godine, a 1995., u prigodi 80. obljetnice genocida, obogaćen je muzejom u kojemu se čuvaju svjedočanstva i dokumenti o tim pokoljima.

Sveti je Otac ispred spomenika položio vijenac, a nakon toga je pred vječnom vatrom izmoljen Oče naš te su pročitana dva čitanja: prvo iz Poslanice Hebrejima (Izdržali ste veliku patničku borbu), a drugo iz Ivanova Evanđelja (Štogod zatražite u moje ime, učinit ću vam). Na kraju je Papa izmolio zagovornu molitvu.

Papa, Katolikos i armenski Predsjednik otišli su potom na terasu memorijalnoga muzeja gdje su se susreli s desetak potomaka progonjenih Armenaca, koje je u ono vrijeme papa Pio XI. spasio i sklonio u Castel Gandolfu. Prije odlaska iz centra, papa Franjo potpisao je Knjigu časti te napisao: „Ovdje se, s bolom u srcu, molim da nikada više ne bude tragedija poput ove, da čovječanstvo ne zaboravi, i da znade dobrom pobijediti zlo; neka Bog voljenom armenskom narodu, i cijelom svijetu, podari mir i utjehu. Očuvao Bog spomen armenskoga naroda. Spomen se ne smije razvodniti ni zaboraviti; spomen je izvor mira i budućnosti“.

‘Bog vas nije ostavio sam pa ni usred velikih opasnosti’

Nakon posjeta Memorijalnom centru Sveti je Otac predvodio misnu slavlje u Gyumriju, prek oko 20 000 vjernika.

Nakon užasnih razaranja potresa, nalazimo se danas ovdje kako bismo Bogu zahvalili za sve ono što je obnovljeno“ – kazao je Papa na početku svoje propovijedi.

Što Gospodin hoće da obnovimo danas? I na čemu hoće da gradimo svoj život? U traženju odgovora na ova pitanja, želio bih vam predložiti tri stabilna temelja, na kojima možemo neumorno graditi i nanovo izgrađivati kršćanski život: sjećanje, vjera i milosrdna ljubav – kazao je.

Sjećanje – Potrebno je obnoviti sjećanje na ono što je Bog po nama i za nas učinio. Iz Evanđelja (Lk 1,72) vidimo da nas Gospodin nije zaboravio nego nas se „sjetio“; izabrao nas je, ljubio i k sebi pozvao i oprostio nam. Velike događaje naše osobne povijesti u odnosu na Nj, treba oživiti i pameću i srcem. Ali potrebno je očuvati i sjećanje naroda jer i narodi imaju pamćenje – rekao je Sveti Otac.

Vjera – svjetlo na putu života. Uvijek postoji opasnost da je svedemo na nešto što pripada prošlosti; na nešto što pripada nekim drugim vremenima, kao da bi vjera bila neka lijepa knjiga minijatura, koju treba pohraniti u muzej. Ipak, pohranjena u povijesne arhive, vjera gubi svoju transformirajuću snagu, svoju oživljujuću ljepotu, svoju pozitivnu otvorenost prema svima – kazao je Sveti Otac.

Milosrdna ljubav. Sveti Otac ju je nazvao hridinom ljubavi primljene od Gospodina, a ponuđene bližnjemu, na kojoj se temelji život Isusova učenika. Po tome će svi znati da smo Isusovi učenici – ako imamo ljubavi jedni za druge. Pozvani smo prije svega ponovno izraditi putove zajedništva; konstruirati mostove jedinstva kao i nadvladati zapreke koje nas razdvajaju. Da vjernici uvijek daju primjer, surađujući međusobno, uzajamno i u dijalogu, jer jedino dopušteno nadmetanje među Gospodinovim učenicima, jest nadmetanje u tome tko će ponuditi veću ljubav! – kazao je na koncu propovijedi Sveti Otac.

Cijelu propovijed možete pročitati OVDJE.

Papin pohod Armeniji možete, uz prijenos na hrvatskom jeziku, pratiti OVDJE.

Radio Vatikan