Papa Franjo u ponedjeljak je rekao kako se raduje nastavku održavanja opće audijencije pred publikom čim to dopuste pandemijski uvjeti, piše CNA.

Do 2020. godine, Franjo se s javnošću susretao gotovo svake srijede ujutro, ili na Trgu sv. Petra, ili u Dvorani Pavla VI.

S pojavom koronavirusa, papinske audijencije prenose se u live-streamu iz Papina ureda u apostolskoj palači.

“Osjećam se drukčije kada sam daleko od ljudi na audijenciji” rekao je papa Franjo 8. ožujka tijekom zrakoplovne konferencije za tisak na povratku iz Iraka. “Volio bih ponovno početi održavati opće audijencije čim bude moguće”.

Tijekom devet tjedana u rujnu i listopadu, Vatikan je eksperimentirao s održavanjem manjih javnih općih audijencija na trgu unutar grada-države. Oni koji su ih pohodili morali su nositi maske i sjediti s razmakom, ali s vremenom bi se ljudi nagomilali na jednom mjestu, pokušavajući vidjeti Papu za njegova dolaska i odlaska.

Papa Franjo u ponedjeljak je rekao kako Vatikan razmatra mogućnost ponovnog održavanja manjih općih audijencija za javnost, ali kako će ipak pričekati dok situacija s koronavirusom ne postane jasnija.

Napominjući kako se osjeća “pomalo zatočenim” uslijed pandemije, Papa je rekao kako za njega “dodirnuti Crkvu, dodirnuti sveti narod Božji” stvara osjećaj “bivanja ponovno živim”.

Opće audijencije s Papom u javnosti relativno su recentan vatikanski običaj.

Prvu katehezu srijedom u travnju 1939. godine održao je papa Pio XII., a najraniji susreti bili su namijenjeni isključivo novooženjenim parovima.

Tjedne audijencije nastavile su se do Drugoga svjetskog rata i okupacije Rime 1943. godine, kada su postale neizvedivima.

Nastavile su se s papom Ivanom XXIII., koji je svoje prve audijencije za javnost održao s katoličkim učiteljima i drugim katolicima u Castelgandolfu, ljetnoj papinskoj rezidenciji.

Danas audijencije, koje se održavaju na talijanskom jeziku, također uključuju i sažetke Papine kateheze na engleskom, francuskom, njemačkom, portugalskom, arapskom i poljskom, s individualnim Papinim pozdravima hodočasnicima iz različitih država.

Audijencija od 13. srpnja 1963. godine, koju je održao Pavao VI., prva je uključivala pozdrave svim vjernicima i prijevode na francuski, španjolski, njemački i engleski.

Broj onih koji su pohodili Pavlove audijencije rastao je i doveo do izgradnje infrastrukture za publiku, gdje može sjesti do 12.000 ljudi.

Dio tog prostora, podignutog 1971. godine, leži u Italiji, dok se drugi dio nalazi unutar vatikanskih granica. Platforma s koje se Papa obraća publici nalazi se na vatikanskoj strani.

Ivan Pavao I., koji je bio papom samo 33 dana, održao je četiri opće audijencije prije svoje iznenadne smrti 28. rujna 1978. godine, a teme o kojima je govorio bile su vrline nade, ufanja i ljubavi.

“Na Sinodi 1977. godine, nekoliko biskupa je reklo: ‘Govori pape Pavla srijedom istinska su kateheza prilagođena modernom svijetu'”, rekao je Ivan Pavao I. “Nastojat ću ga oponašati, u nadi bivanja sposobnim, na neki način, pomagati ljudima da postanu bolji”.

Kada je papa Ivan Pavao II. održao svoju prvu opću audijenciju potkraj listopada 1978. godine, nastavio je s temama koje je otvorio njegov prethodnik.

“Danas moramo govoriti o drugoj vrlini, a iz bilješki preminulog Pape shvatio sam da njegova nakana nije bila govoriti samo o tri teološke vrline: vjeri, ufanju i ljubavi, nego također i o četiri takozvane kardinalne vrline”, rekao je.

Otada pa nadalje, tjedni govori uvijek su bili organizirani u serijama oblikovanim oko pojedinih tema.

Ivan Pavao II. predstavio je svoja predavanja o “teologiji tijela” na općim audijencijama od 1979. do 1984. godine.

Još jedan običaj koji je uveo poljski Papa jest govoriti o putovanjima u inozemstvo i njihovu značenju na općoj audijenciji koja se održava nakon tih posjeta.

Neke od tema koje je papa Benedikt XVI. odabrao za svoje opće audijencije bile su psalmi, crkveni oci i značajne žene kršćanstva.

Papa Franjo nastavio je s običajem odabira tema, a njegove zadnje opće audijencije bile su posvećene temi molitve.