Neki kardinali ne razumiju što je milosrđe

Kardinal je u prvom dijelu razgovora odgovarao na pitanja vezana za zlostavljanja unutar Crkve koja su nedavno ponovno došla u prvi plan. Pri tome je odbacio navode onih koji smatraju da je temeljni uzrok zlostavljanja klerikalizam.

„Devedeset i devet posto seksualnih zlostavljanja u našem društvu počinjaju ljudi koji nemaju ništa sa svećeništvom“, rekao je Müller, naglasivši kako je temeljni razlog seksualnog zlostavljanja “nepoštivanje šeste Božje zapovijedi“. Izdvojio je i podatak kako je u oko 80% posto slučajeva zlostavljanja riječ o mladićima, koji su većinom stariji od 14 godina, te ustvrdio kako se u tim slučajevima ne radi o pedofiliji, nego homoseksualnim napadima.

Na pitanje o tome je li upravo njegova strogost u bavljenju slučajevima seksualnog zlostavljanja bila razlog njegove smjene s mjesta pročelnika Kongregacije, njemački kardinal je rekao da ne zna koji su bili Papini razlozi, ali da je njegova politika prema kojoj svi koji su izvršili seksualno zlostavljanje moraju biti lišeni kleričkog staleža bila dočekana s negodovanjem kod određenog broja kardinala i članova Rimske kurije.

„Neki ljudi ne razumiju što znači milosrđe. Prvi koji zaslužuju naše milosrđe su žrtve, a ne počinitelji“, rekao je u tom kontekstu Müller ponovivši svoj stav da oni koji su počinjali seksualna zlostavljanja ne mogu biti vraćeni za oltar jer su svećenici predstavnici Dobroga Pastira, a ne oni koji uništavaju stado.

Božji narod ima pravo znati odgovore

Osvrćući se na slučaj Viganó, nekadašnji drugi čovjek Vatikana izjavio je kako potiče Papu da „traži pomirbu“ s bivšim nuncijem u SAD-u, te da “odgovori na optužbe ili pitanja”, koji su izneseni.

“Božji narod ima pravo znati što se dogodilo. Propusti su uvijek mogući, ali moramo učiti iz pogrešaka i moramo postati bolji u procesuiranju zlostavljanja djece i maloljetnika”, ustvrdio je Müller, dodavši kako bi to pomoglo štetnom razdvajanju na „konzervativce“ i „liberale“ unutar Crkve. „Mi smo jedna Crkva ujedinjena vjeri, a ne u konzervativnoj ili liberalnoj ideologiji”, istaknuo je.

Na pitanje je li znao za Benediktove sankcije nametnute McCarricku, kardinal je rekao da kao prefekt nije imao nikakvih saznanja o njima, izrazivši stav da bi protiv bivšeg nadbiskupa Washingtona trebao biti pokrenut kanonski proces što se još nije dogodilo.

Papini ‘prijatelji’, ‘neprijatelji’ i igre moći

Novinara Raymonda Arroyoa, zanimala je i istinitosti tvrdnje da je papa Franjo izravno intervenirao kako bi zaustavio proces protiv kardinala Cormaca Murphy-O’Connora, optuženog da je prije više desetljeća zlostavljao 13-godišnju djevojčicu.

Müller je odgovorio kako ga u tom pogledu veže pontifikalna tajna, ali i istaknuo kako se treba promijeniti praksa prema kojoj je potrebno posebno papinsko odobrenje za provođenje istrage protiv biskupa i kardinala.

“Moj je prijedlog učiniti Kongregaciju što se tiče ovih slučajeva slobodnijom. Nije dobro da Papa ima pravo zaustaviti nužnu istragu”, rekao je kardinal znakovito naglasivši kako bi se time spriječilo da Papini ‘prijatelji’ utječu na procese govoreći Svetom Ocu kako Kongregaciju čine „dogmatici i tvrdolinijaši“ ili da je Müller „strogi germanist“.

„Veliki problem ovog pontifikata su Papini takozvani prijatelji“, dodao je Müller, „koji su u stvarnosti više njegovi neprijatelji, a mi njegovi pravi prijatelji se u nekim mas-medijima nazivamo njegovim neprijateljima.“

U sličnom se kontekstu dotaknuo deveteročlanog Vijeća kardinala, rekavši kako neki od njih osobno traže od Svetog Oca da biskupi budu njihovi kandidati, sve u svrhu „igre moći“, a ne zato što je određena osoba najkvalificiranija da bude pastir.

Biskupska sinoda i Kina

Jedna od tema razgovora bila je i Biskupska sinoda posvećena mladima koja je upravo u tijeku. U apostolskoj konstituciji Episcopalis Communio, objavljenoj prošlog mjeseca, papa Franjo je rekao da će konačni dokument Sinode, uz njegovo odobrenje, činiti dio “redovnog učiteljstva Petrova nasljednika”.

Kardinal Müller je rekao kako ne zna kako se pojavila ideja da bi sinode mogle biti dio učiteljstva. „Biskupska sinoda nije ekumenski koncil, nema autoriteta, čak i ako papa govori o autoritetu, to nije autoritet Učiteljstva“, prokomentirao je, ustvrdivši kako „papa ne može promijeniti osnovne konstitucije Crkve”.

Posljednji dio intervjua ticao se ugovora između Svete Stolice i komunističkih vlasti Kine, nakon kojega je omogućeno da prvi put dva kineska biskupa sudjeluju na Sinodi.

Bivši prefekt je naglasio kako što se tiče situacije u Kini vjeruje kardinalu Zenu, koji je bio vrlo oštar o ovom pitanju, objasnivši kako on „ima mnogo iskustva s komunistima i s njihovim lažima i progonima koje su činili“.

Prema Mülleru, ključno je pitanje je li dogovor s Kinom utemeljen na vjerskoj slobodi, na koju se, budući da je ljudsko pravo, ne može gledati kao na „ustupak moćne političke snage“. „Moramo odbaciti sva miješanja političkih moći u naš vjerski život“, zaključio je kardinal, iz čijeg se odgovora dalo iščitati da nema previše povjerenja u konačni oblik dogovora.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

Ivo Džeba | Bitno.net