NASLJEDNICI SVETOG PETRA

Kardinal Müller o razlikama između Benedikta XVI. i pape Franje

Papa nije izravno nasljednik prethodnoga pape, nego je svaki papa nasljednik svetoga Petra, te stoga predstavlja tu veliku zadaću koju je dao Isus Krist – napomenuo je kardinal.

kardinal Müller o razlikama između benedikta xvi i pape franje

“Benedikt i Franjo. Petrovi nasljednici u službi Crkve” – naslov je knjige kardinala Gerharda Ludwiga Müllera, koju je objavila nakladnička kuća Ares, a ovih se dana pojavila u talijanskim knjižarama. Pročelnik Zbora za nauk vjere posebno se osvrnuo na likove te dvojice papâ, na reformu Rimske kurije, kao i na teološko djelo Josepha Ratzingera i na „Crkvu siromašnu i za siromahe“ pape Franje.

O temama knjige kardinal je govorio za Radio Vatikan, te prije svega istaknuo da su obojica nasljednici svetoga Petra. Vrlo je važno to vidjeti upravo prema našoj teologiji: papa nije izravno nasljednik prethodnoga pape, nego je svaki papa nasljednik svetoga Petra, te stoga predstavlja tu veliku zadaću koju je dao Isus Krist – napomenuo je kardinal.

Govoreći o papi Benediktu, i njegovoj knjizi o Isusu iz Nazareta, kardinal je kazao da je to bila ispovijest vjere svetoga Petra. Mnogo je ljudi govorilo da je Isus bio prorok. Petar, u osobi Crkve, zahvaljujući objavi nebeskoga Oca, rekao je: ‘Ti si Krist, Mesija’. To je jezgra Petrova poslanja! – istaknuo je kardinal te dodao – Ta knjiga nije samo neki privatni rad. Ona je gotovo jezgra primata; potreban nam je samo jedan primat kako bi se vjernici ujedinili u istoj vjeri. Vjera nije zbir uvjerenjâ, idejâ, nego je središte vjere; to je osoba Isusa Krista, pravoga Boga i pravoga Čovjeka – rekao je kardinal Müller.

Na novinarovu primjedbu da je jedno od poglavlja posvećeno „siromašnoj Crkvi, i za siromahe“, preferencijalnoj opciji za siromašne, te na pitanje kako to da je ta tema, koju je papa Franjo uveo u svoje papinstvo, odmah dirnula mnoge, pa i nekatolike, pročelnik Zbora za nauk vjere je prije svega napomenuo da izraz „preferencijalna opcija za siromašne“ svoje korijene ima u Drugom vatikanskom saboru, u pastoralnoj konstituciji ‘Gaudium et Spes’ (Radost i nada), kao i u Socijalnom nauku Crkve. On dolazi iz jezgre, iz središta poslanja Crkve.

Ono što mi, Crkva, možemo dati siromašnima jest prije svega Evanđelje, tu novu vijest da je Isus umro i uskrsnuo za sve ljude – dodao je kardinal Müller. Slijedom toga moramo se zauzimati i za cjelovito promicanje i razvoj svih ljudi; svi imaju temeljno pravo sudjelovati u materijalnim, kulturalnim, i društvenim dobrima čovječanstva. Papa Franjo nas je ponovno otvorio za to, izravno i konkretno nam dajući da to vidimo. To je veliki izazov koji postoji u cijelom svijetu – primijetio je kardinal te dodao – Zbog toga mislim da papa Franjo ima veliki ugled i daje veliki poticaj, ne samo Crkvi nego i cijelom čovječanstvu.

Što se pak tiče reforme Crkve i Rimske kurije, o kojoj se govori u zadnjem poglavlju njegove knjige, kardinal Müller je istaknuo da Rimska kurija nije administrativni aparat koji upravlja Crkvom; to je – prema kardinalovim riječima – presvjetovno tumačenje! Riječ je prije svega o duhovnoj reformi u kojoj duhovnost potiče sve sudionike u radu Rimske kurije. (…) Najvažnija je reforma, reforma duha služenja, duha prihvata – primijetio je kardinal. U tom nam je smislu potrebna reforma Kurije. Sâm je Papa govorio o reformi Kurije, ali i cijele Crkve, svih ordinarijata, vikarijata, nekih biskupija…

Govoreći o darovima koje su nam dali, te i dalje daju, papa Franjo i papa Benedikt XVI., kardinal Müller je kazao da svi znamo da je papa Benedikt izvanredni teolog, ali nije samo to; on ima veliko iskustvo u pastoralu, napisao je mnogo knjiga o duhovnosti, o velikim izazovima suvremenoga života, pisao je, govorio i dao tumačenja na vrlo visokoj intelektualnoj razini, a to znači da kršćanstvo ima svoju vlastitu intelektualnu snagu.

Papa Franjo pak dolazi iz svoje sredine, iz Latinske Amerike, iz velikoga područja katoličke vjere već 500 godina, s velikom većinom katoličkih vjernika. Dobro je ući u tu kulturalnu dimenziju u općem katolištvu, kako bismo nadvladali eurocentrizam – napomenuo je kardinal Müller. U ovom svijetu globalizacije, dobar je znak, i možemo ga protumačiti kao znak Duha Svetoga, činjenicu da pape ne dolaze samo iz Europe ili samo iz nekih europskih zemalja. Nacionalnost nije prepreka za kandidate za papinstvo… Duh Sveti je slobodan izabrati preko kardinala! – istaknuo je na kraju pročelnik Zbora za nauk vjere.

Radio Vatikan | Bitno.net

Objavljeno: 27. listopada 2016.
Oglas za Klub prijatelja portala Bitno.net

Možda vam se svidi