SUSRET U VATIKANU

Papa u audijenciju primio znanstvenike, među njima i znamenitog fizičara Stephena Hawkinga

Papa Franjo je danas u audijenciju primio i sudionike plenarnog zasjedanja Papinske akademije znanosti te im se pritom obratio prigodnim riječima. Izrazivši im dobrodošlicu, zahvalio se znanstvenicima za njihov rastući doprinos, koji s vremenom sve više očituje svoju korisnost za znanstveni napredak, za međuljudsku suradnju te posebno za brigu o zajedničkom planetu.

hawking i papa

Foto: L’Osservatore Romano.

Među znanstvenicima koje je Papa primio bio je i poznati britanski teoretski fizičar Stephen Hawking.

Hawking je takođe sudjelovao na zasjedanju Papinske akademije te održao predavanje.

Nikada prije nije bilo tako jasne potrebe da se znanost stavi u službu nove, globalne ekološke ravnoteže. Istodobno vidimo obnavljanje partnerstva između znanstvenih i kršćanskih zajednica, koje su svjedoci konvergencije, svojih različitih pristupa zbilji, u zajednički cilj zaštite našeg zajedničkog doma, ugroženog ekološkim propadanjem – i posljedično tome – povećanju siromaštva i društvene isključenosti – rekao je Papa.

Izrazivši zadovoljstvo dubokom solidarnošću koja povezuje s čovječanstvom današnjice i sutrašnjice, u velikoj brizi za Zemlju, Papa je dodao kako –  u svojoj usmjerenosti na puno promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, mira, pravednosti, dostojanstva i ljudske slobode – doprinos znanosti sve više zadivljuje. To se očituje se i mnogim temama koje su na dnevnom redu plenarnog zasjedanja: od velikih otkrića u kozmologiji, preko izvora obnovljive energije, sigurnosti hrane, pa do seminara o mogućnosti i granicama umjetne inteligencije.

Skrenuvši slušateljima pozornost na encikliku „Laudato Sì“, Rimski je biskup citirao rečenicu iz br. 53. enciklike: „Pozvani smo biti oruđe Boga, našeg Oca, tako da naš planet može biti onakav kao što ga je On htio stvorivši ga, i odgovarati njegovu planu mira, ljepote i punine” (LS 53). Papa je dalje pojasnio kako smo u modernom svijetu odrastali, misleći da smo vlasnici i gospodari prirode, ovlašteni da ju iskorištavamo, bez obzira na njezine skrivene potencijale i zakonitosti razvoja – kao da je riječ o podvrgavanju nežive materije našim hirovima – s posljedicama ozbiljnoga gubitka bioraznolikosti i razne bolesti.

„Mi nismo čuvari muzeja niti njegovih glavnih eksponata po kojima pada prašina, nego radije suradnici u zaštiti i razvoju života i biološke raznolikosti našeg planeta i prisutnoga ljudskog života“ – rekao je papa Franjo. „Ekološki obrat sposoban podržati i promicati održivi razvoj – po samoj svojoj naravi – uključuje i punu pretpostavku naših odgovornosti u pogledu stvorenoga i njegovih dobara, kao i potragu za društvenom pravednošću i prevladavanjem nemoralnog sustava koji uzrokuje bijedu, nejednakost i isključenost“.

Takvo što spada na znanstvenike koji bezinteresno rade na razvijanju kulturnog modela koji se može suočiti s krizom klimatskih promjena i njenih društvenih posljedica, na taj način, da veliki potencijal proizvodnje ne bude rezerviran samo za malobrojne. Baš kao što je znanstvena zajednica – kroz interdisciplinarni dijalog, mogla istražiti i očitovati krizu našeg planeta – isto tako je i danas pozvana ponuditi vodstvo koje pruža opća i posebna rješenja za probleme o kojima se raspravlja na zasjedanju: voda, obnovljivi oblici energije i sigurnost hrane.

To je sada – uz suradnju – postalo bitno za stvaranje, normativnog sustava koji uključuje nepovredive granice i osigurava zaštitu ekosustava, prije nego novi oblici moći koja proizlazi iz tehno-ekonomskog modela, prouzroče nepovratnu štetu – ne samo za okoliš, nego i za naša društva, demokraciju, pravednost i slobodu.

Papa je znanstvenicima posebnu pozornost skrenuo mlake reakcije međunarodne politike – iako uz hvalevrijedne iznimke – s obzirom na konkretnu volju u traženju zajedničkog dobra i univerzalnih dobara; kao i na lakoću s kojom je solidno utemeljeno znanstveno mišljenje, o stanju našega planeta, zanemareno.

Podvrgavanje politike tehnologiji i ekonomiji, koja iznad svega traži dobit, vidljivo je i u “ometanju” ili kašnjenju provedbi globalnih sporazuma o okolišu, kao i u nastavljanju ratova za dominaciju, prikrivenih tobožnjim motivima pravde, što okolišu nanosi dodatnu i sve veću štetu, kao uostalom moralnom i kulturnom bogatstvu naroda.

Na kraju svoga govora, Papa je potaknuo nadu znanstvenika da ne gube nadu i da nastoje iskoristiti vrijeme koje im Gospodin daruje. Mnogi su ohrabrujući znakovi kojima čovječanstvo želi pozitivno odgovoriti; odabrati opće dobro te se odgovorno i solidarno obnoviti. Zajedno s moralnim vrijednostima, plan za održivi i cjeloviti razvoj, dobro je postavljen te svim znanstvenicima – posebno onima koji ispovijedaju vjeru – nudi snažan poticaj na istraživanje. Zaželjevši sudionicima uspješan nastavak zasjedanja, Sveti Otac je na njih i na njihove obitelji, zazvao obilje božjeg blagoslova.

RV | Bitno.net

Objavljeno: 28. studenoga 2016.
Oglas za Klub prijatelja portala Bitno.net

Možda vam se svidi