Poslanje je to koje sam radosno prihvatio – rekao je u razgovoru za Radio Vatikan novi predsjednik IOR-a, Ustanove za religijska djela, 51-godišnji Francuz Jean-Baptiste de Franssu, koji je naslijedio Nijemca Ernsta von Freyberga. De Franssu je oženjen, ima četvero djece, i veliko iskustvo u financijskim poslovima na međunarodnom području

Jean-Baptiste de Franssu

Povjerena mi je važna zadaća, ponajviše stoga što nastavljam posao koji je napravio Ernst von Freyberg, dosadašnji predsjednik. Ta zadaća zahtijeva i mnogo poniznosti – istaknuo je de Franssu – jer IOR ima važnu ulogu za brojne kongregacije i biskupije u svijetu, ali i u kontekstu cijele administrativne i financijske organizacije Svete Stolice. Taj posao vidim više kao poslanje i nadam se da ću biti u stanju zadovoljiti očekivanja koja su mi „stavljena na leđa“ kada mi je povjerena ta odgovornost – rekao je novi predsjednik IOR-a.

Napomenuvši potom da je u velikoj prednosti u odnosu na svojega prethodnika, jer nailazi na već obavljeni dio posla, de Franssu je kazao da mu je mnogo pomoglo i to što je bio uključen u radove Povjerenstva za organizaciju gospodarsko-administrativne strukture Svete Stolice, od kolovoza prošle godine, a od svibnja ove godine i u rad Vijeća za gospodarstvo. To mi je pomoglo bolje upoznati i shvatiti funkcioniranje administrativne i financijske organizacije Svete Stolice, ali i vrlo važan smjer koji Sveti Otac želi dati cijeloj organizaciji – primijetio je de Franssu.

Pomoć siromašnima i širenje vjere u svijetu, te transparentnost – ciljevi su koje je potom istaknuo novi predsjednik IOR-a, napominjući da je to mogao uočiti iz Papinih poruka. Glavno poslanje koje Papa ima u mislima, kada govori o IOR-u, jest kako Crkva, kako Sveta Stolica može i dalje pomagati, i to sve više, siromašnima, i u širenju vjere. A drugo je – i to je upravo obilježje Svetoga Oca – veća transparentnost. Većom je transparentnošću već započeo papa Benedikt XVI.; on je, naime, imenovao Ernsta von Freyberga. 

IOR ni u kojemu slučaju ne treba biti drugačiji od svih većih bankarskih ustanova, ali s vrlo važnim žarištem na klijentima; važno je odgovoriti na potrebe kongregacijâ i biskupijâ – primijetio je de Franssu te dodao da je to čimbenik koji će vjerojatno obilježiti, i više nego prije, drugi dio reorganizacije IOR-a.

Na novinarovo pitanje treba li se IOR prilagoditi svjetskom gospodarskom i financijskom sustavu, de Franssu je rekao da IOR ima poštovati skup međunarodnih pravila, kao bilo koja banka ili financijska ustanova. Ali, – dodao je – podsjećam da IOR nije banka, iako ga tako često zovemo, ali on po statutu nije banka. Stoga je normalno da sve druge financijske ustanove u svijetu moraju poštovati ta pravila. To je dio globalizacije gospodarstva, a ako Sveta Stolica želi imati odnose s drugim državama, imamo poštovati te odredbe i nova pravila. Sveta Stolica se stoga za to odavno zauzela, i rad Ernsta von Freyberga, što se tiče IOR-a, bio je usmjeren u tom pravcu.

Govoreći o ulozi IOR-a, njegov je novi predsjednik istaknuo da ta ustanova treba biti u službi ustanovâ Svete Stolice koje moraju komunicirati, obavljati transakcije s vanjskim svijetom. Potrebna nam je ustanova poput banke koja će nam u tomu pomoći. Pomislimo na Vatikanske muzeje koje godišnje posjete milijuni ljudi; imaju troškove i komuniciraju s vanjskim svijetom; ili pak knjižara… – rekao je te dodao – Nužno je da novac kruži, te nam stoga treba banka. A za Svetu je Stolicu važno da ta struktura – koja, ponavljam, nije banka nego financijska ustanova koja ima tu ulogu – bude pod nadzorom Svete Stolice, kako bi Sveta Stolica znala točno što se sve događa. 

Prva je zadaća, dakle, biti u službi Svete Stolice i njezinim ustanovama. A drugo, – dodao je de Franssu – normalno je također da dikasteriji, kongregacije i biskupije – s kojima dijelimo našu katoličku vjeru – budu povezani s nekom strukturom Svete Stolice, a ne s drugim komercijalnim bankama, s kojima ne dijelimo sve vrijednosti koje su naše. Uvijek se govori o stvarima koje nisu učinjene, a nikada se ne govori o stvarima koje su dobro učinjene. A u IOR-u je mnogo takvih. Ali nažalost, zbog nekih stvari koje u prošlosti nisu napravljene kako je trebalo, katkada se ima osjećaj da ta ustanova nije u stanju obavljati svoju službu. Ali to nije istina! – istaknuo je de Franssu.

Na novinarovu primjedbu da se govorilo čak o zatvaranju IOR-a, de Franssu je kazao da je bilo važno razmotriti i tu mogućnost, jer smo – kako je kazao – jedino tako shvatili da je ta ustanova potrebna. 
A na pitanje na kakvu je stvarnost naišao u Vatikanu što se tiče gospodarskih i financijskih struktura, de Franssu je istaknuo vrlo jednostavnu stvarnost, koja se možda nije uvijek, pogotovo u posljednjih 15 ili 20 godina, razvijala jednakom brzinom kao financijski svijet u kojemu živimo. Riječ je o stvarnosti koja – možda zbog nedovoljnoga broja stručnjaka na tom području koje je tako postajalo sve slojevitije, i zbog slojevitosti tržišta i zbog pravne sredine – nije pomogla Svetoj Stolici. 

To je jasno kada su ljudi iz Crkve – svećenici, biskupi i kardinali – na čelu financijske ustanove koja nije njihova glavna aktivnost, i za koju nisu prošli odgovarajuću formaciju – primijetio je te dodao – Stoga je važno – a upravo to namjerava napraviti Sveti Otac – sve više uključivati stručnjake sa svih područja administrativnoga i financijskoga života. Danas govorimo o IOR-u, ali pogledajmo što se sve događa na brojnim drugim područjima zahvaljujući tom jedinstvu namjerâ i nastojanja među članovima klera i zauzetih katoličkih stručnjaka. Sve je to u svrhu pomoći Crkvi, kako bi ojačalo njezino djelovanje, i djelovanje Svetoga Oca – istaknuo je na kraju de Franssu. 

RV/Bitno.net