Švicarski su glasači s jedva natpolovičnom većinom na referendumu održanom u nedjelju 7. ožujka prihvatili prijedlog o zabrani vjerskih pokrivala za gavu u javnosti na razini čitave Švicarske, piše CNA. Iako će ova odluka utjecati na pojedine manjine u muslimanskoj zajednici, društveni komentatori izrazili su zabrinutost o posljedicama ove odluke za vjersku slobodu i toleranciju i za druge vjerske zajednice.

Više od 51 posto glasača podržalo je mjeru o zabrani pokrivala za lice u javnosti koja ne spominje islam izravno, ali je u javnosti predstavljena kao zabrana burke. Zabrana utječe i na prosvjednike koji nose skijaške maske i rupce, ali izuzima pokrivala koja se nose u vjerskim ustanovama i ona koja se koriste u zdravstvene svrhe, kao i maske za tradicionalne proslave karnevala.

Vlasti moraju implementirati ishod referenduma u švicarsko zakonodavstvo u roku od dvije godine.

Oko pet posto stanovništva Švicarske, koje čini 8.6 milijuna ljudi, muslimanske je vjeroispovijesti. Većina ih potječe iz Turske, Bosne i Hercegovine te s Kosova. Gotovo nijedna muslimanka u Švicarskoj ne nosi burku, pokrivalo za cijelo tijelo s očima zakrivenim mrežastom tkaninom, a procjenjuje se da oko 30 posto muslimanskih vjernica nosi nikab, koji pokriva lice, ali oči ostavlja vidljivima.

Među protivnicima izglasane mjere našle su se i velike vjerske zajednice. Švicarsko Religijsko vijeće 25. je siječnja objavilo izjavu kojom se protivi referendumskom prijedlogu, a podržala ih je Švicarska biskupska konferencija.

“Inicijativa tvrdi da želi ojačati javnu sigurnost. Ipak, ona je zapravo usmjerena protiv manjinske populacije. Inicijativa ne rješava nijedan problem, niti za žene o kojima je riječ, niti u odnosu na izazove koje postavljaju radikalne religijske ideologije u našemu društvu”, stoji u priopćenju Religijskog vijeća.

Domoljubna Švicarska narodna stranka, koja je podržala inicijativu, okarakterizirala ju je kao “snažan simbol borbe protiv radikalnog političkog islama”.

“Burka stvara barijeru između osobe koja ju nosi i okruženja, onemogućujući time društvenu integraciju”, rekao je predsjednik stranke Marco Chiesa.

Švicarska narodna stranka trenutačno je najjača u parlamentu. Odbor koji stoji iza inicijative, a kojim je predsjedao član Švicarske narodne stranke Walter Wobmann, 2009. je pokrenuo prijedlog o zabrani izgradnje novih minareta.

Vodeća organizacija muslimanskih vjernika, Središnje muslimansko vijeće, stajališta je da iza inicijative stoje protuislamski osjećaji: “Današnja odluka otvara stare rane, produbljuje načelo zakonske nejednakosti i muslimanskoj manjini šalje jasan znak društvene isključenosti”.

Međutim, neki muslimani koji se protive takvome odijevanju podržali su zabranu.

Francuska, Danska, Nizozemska i Austrija uvele su slične zabrane, a u Europi postoje i drugi zakoni koji se nalaze u opreci s religijskim tradicijama.

U Belgiji, muslimanski halal i židovski košer kao praksa pripreme hrane zabranjeni su na temelju životinjskih prava. Regulacije Europske unije i mnogih europskih država nalažu da se životinje prije klanja učini neosjetljivima na bol, no muslimanska i židovska pravila podrazumijevaju da životinje ne budu ošamućene, nego posve zdrave. U većini navedenih zemalja za navedene slučajeve postoji izuzeće za vjerske zajednice, no u Belgiji to nije slučaj.

U prosincu 2020. godine, sud Europske unije procijenio je da je belgijska zabrana opravdana zbog potrebe za promoviranjem životinjske dobrobiti, čak i ako to nije u skladu s vjerskom slobodom. Židovske organizacije najavile su kako će slučaj prijaviti Europskom sudu za ljudska prava.