RODNA IDEOLOGIJA

Slovačka odgodila ratifikaciju kontroverzne Istanbulske konvencije: Ona stvara žestoke podjele u društvu

Slovačka ministrica pravosuđa Lucia Žitňanská objavila je odluku o odgodi ratifikacije, navodeći kao razlog javne rasprave i okrugle stolove koji su pokazali veliku podijeljenost oko sadržaja konvencije

Foto: Shutterstock.com

Slovačka vlada socijaldemokratskog premijera Roberta Fica odlučila je odgoditi ratifikaciju kontroverzne Istanbulske konvencije nakon što je javna rasprava pokazala kako u tamošnjoj javnosti postoji veliki otpor prema tom dokumentu koji, kako kažu njegovi kritičari, pod krinkom borbe nasilja nad ženama uvodi u javni diskurs rodnu ideologiju.

Kako piše stranica The Slovak Spectator, slovačka ministrica pravosuđa Lucia Žitňanská objavila je odluku o odgodi ratifikacije, navodeći kao razlog javne rasprave i okrugle stolove koji su pokazali veliku podijeljenost oko sadržaja konvencije. Pri tome, nije specificirala novi datum ratifikacije.

“Rasprave su pokazale kako pitanje ratifikacije i dalje stvara jake podjele u društvu. Stoga to pitanje zahtijeva dublju raspravu koja će dulje trajati. Ne vidimo nikakav razlog za požurivanje u procesu ratifikacije”, rekla je ministrica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njezino je ministarstvo, piše TST, u lipnju organiziralo veliki okrugli stol na kojemu su sudjelovali predstavnici različitih nevladinih udruga koje prema konvenciji imaju međusobno suprotstavljena stajališta. Ministrica je rekla kako je borba protiv nasilja nad ženama, čemu je dokument koji je usvojen u svibnju 2011. na zasjedanju Vijeća Europe u Istanbulu trebao biti posvećen, prevažno pitanje da bi bio zanemaren zbog ideoloških rasprava. Ministrica je dodala kako će mišljenje njezine vlade o spornome dokumentu ostati “otvoreno” i kako će ovisiti o daljnjem razvoju javne rasprave. Dakle, ostavila je sasvim otvorenom mogućnost da Istanbulska konvencija ne bude ratificirana u ovom obliku.

Kako prenosi stranica Narod.hr, jedan od snažnih glasova u javnoj raspravi protiv Istanbulske konvencije u ovom obliku bio je onaj slovačkih biskupa. Predsjednik Slovačke biskupske konferencije mons. Stanislav Zvolensky tako je u službenom priopćenju poručio:

“Nasilje nad ženama u bilo kakvom obliku nedopustivo je i zaslužuje osudu. Nikad ga nije moguće tolerirati i moramo usmjeriti sav trud na njegovo zaustavljanje. Temu zaštite žena od nasilja smatramo čak tako ozbiljnom da pokušaje podmetanja drugih tema u njezinu okviru, primjerice rodne ideologije ili podučavanja o tzv. nestereotipnim ulogama u školama, smatramo neprihvatljivima. Definicija roda, tako kako ju uvodi Konvencija, odvaja rod od spola. Shvaća ga kao ‘socijalni konstrukt’, kao promjenu koja nije vezana uz biološki spol. Proizlazi iz pretpostavke da se čovjek rađa kao ‘neutralno’ biće, a muškost, ženskost ili drugi rod nastaju pod utjecajem odgoja, društvenih okolnosti ili na temelju osobnog izbora.

Takvo shvaćanje pak proturječi ljudskom iskustvu i zdravoj prosudbi. Istanbulska konvencija u predloženom obliku može rezultirati narušavanjem prava roditelja na odgoj djece i narušavanjem vjerske slobode. Uvodi borbu protiv “rodnih stereotipa”, čiji su alati lako zloupotrebljivi. Može prouzročiti potiskivanje onih nevladinih organizacija i crkvi, koje izražavaju neslaganje s rodnom ideologijom. Subjekti dugotrajno aktivni u zaštiti žena tako će se opirati riziku izravne diskriminacije. Ideološko opterećenje u tako važnom dokumentu smatramo kontraproduktivnim. Budući da većina tema kojima se Istanbulska konvencija bavi pripada isključivoj nadležnosti zemalja članica EU, apeliramo na Vladu da ne podlegne međunarodnim pritiscima i da na temelju načela supsidijarnosti konvenciju ne ratificira. Istodobno se obraćamo Vladi kako bi upotrijebila sredstva koja su joj na raspolaganju te se na europskoj razini protivila pristupanju EU Istanbulskoj konvenciji.”

Kao što vidimo, vlada premijera Fica pravilno je iščitala raspoloženje javnosti o tom pitanju. I to unatoč tome što je Fico socijaldemokrat, dakle političek stranke čiji predstavnici uglavnom bezrezervno podržavaju rodnu ideologiju i njezinu primjenu u nacionalnim zakonodavstvima. To nije prvi put – podsjetimo da je upravo Robert Fico predložio, zajedno sa slovačkim demokršćanima, ustavni amandman koji će definirati brak kao zajednicu muškarca i žene. To je, ne treba zaboraviti, učinio pod izravnim utjecajem referenduma o istom pitanju u Hrvatskoj (više o svemu tome OVDJE).

Ovome dodajmo kako je jedna druga zemlja Višegradske skupine – Poljska – Istanbulsku konvenciju ratificirala 2015., ali se o tome i dalje u toj zemlji vode rasprave.

Konvencija je ratificirana u vrijeme probruxelleske vlade koju je predvodila stranka Građanska platforma (PO), unatoč velikim otporima oporbe i javnosti.

Nakon dolaska na vlast konzervativne stranke Pravo i pravednost (PiS), iz vlade su dolazili signali kako bi vlada mogla pokrenuti poništenje potpisa pod tu konvenciju. To se, za sada, nije dogodilo, ali je predsjednik Andrzej Duda u više navrata izrazio svoje neslaganje, kao pravnik i kao političar, s Istanbulskom konvencijom. Upitan jednom prigodom zašto vlada ne pokreće proceduru za njezino poništenje, odgovorio je:

“To trebate pitati vladu. Ali, ja smatram da tu konvenciju ne treba primjenjivati… Još kao zastupnik jasno sam bio protiv nje. Smatrao sam da poljsko zakonodavstvo na odgovarajući način sankcionira nasilje nad ženama i nije bilo nikakve potrebe za ratifikacijom Konvencije koja na određeni način dovodi u pitanje tradiciju i vjerske običaje našeg naroda”, rekao je tada poljski predsjednik, govoreći o onim dijelovima Konvencije u kojima se tvrdi da postoji povezanost između nasilja nad ženama i “tradicije i religije”.

Podsjetimo, hrvatski premijer Andrej Plenković u više je navrata dao potporu Istanbulskoj konvenciji i njezinoj ratifikaciji.

O argumentima protiv nje možete čitati OVDJE.

Goran Andrijanić | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 21. kolovoza 2017.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Vjersko informiranje koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Možda vam se svidi