Kardinal Camillo Ruini, jedan od najznačajnijih osoba Crkve u Italiji 20. stoljeća i 21. stoljeća, preminuo je u utorak, 16. lipnja, objavila je Rimska biskupija.

Prelat je hospitaliziran u rujnu prošle godine zbog problema s bubrezima, a njegovo stanje pogoršalo se zadnjih tjedana. No izabrao je ostati doma, gdje je primao zdravstvenu njegu.

Rođen 1931. u Sassuolu, Ruini je obnašao visoke crkvene funkcije u Italiji. Tako je od 1991. do 2008. bio kardinal vikar Rimske biskupije, a u periodu 0d 1991. do 2007. predsjedavao je Talijanskom biskupskom konferencijom.

Blisko je surađivao sa sv. Ivanom Pavlom II. i Benediktom XVI. te je bio poznat po obrani crkvenih “bezuvjetnih vrijednosti”, osobito po pitanjima pobačaja i eutanazije, piše Catholic Herald. Kardinal je također bio utjecajna ličnost u politici te je održavao bliske odnose s talijanskim premijerom Silvijem Berlusconijem, a u intervjuu početkom godine pohvalio je trenutno premijerku Giorgiju Meloni.

Rimska biskupija ga je, u priopćenju povodom preminuća, opisala sljedećim riječima: “Pronicljiv u razlučivanju političkih i društvenih previranja u zemlji, smatrao je ključnim voditi kulturne promjene s katoličkim ponosom čuvara baštine čiju vrijednost ne treba skrivati, nego čuvati i braniti, ispunjavajući tako svoje biskupsko geslo: Veritas liberabit nos — Istina će nas osloboditi.”

Kardinal Ruini i Međugorje

Hrvatskoj javnosti kardinal Camillo Ruini najpoznatiji je kao voditelj Međunarodnog teološkog povjerenstva koje je 2010. utemeljio papa Benedikt XVI., a čiji je cilj bio ispitati autentičnost međugorskih ukazanja.

Komisija je tijekom rada prikupila i ispitala, na 17 sjednica, “sav materijal” o ukazanjima u Međugorju te predstavila “detaljno izvješće” Benediktu XVI., s relativnim glasovanjem o “nadnaravnosti ili nenadnaravnosti” ukazanja, naznačujući pritom najprikladnija “pastoralna rješenja”. Za donošenje zaključaka Komisija je pregledala svu dokumentaciju pohranjenu u Vatikanu, u župi Međugorje, ali i u arhivima tajnih službi bivše Jugoslavije. Komisija je saslušala “vidioce” i svjedoke. Nadalje, u travnju 2012. izvršila je i inspekcijski nadzor u Međugorju. U radu Komisije sudjelovalo je nekoliko Hrvata: nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, isusovac Mijo Nikić, vlč. Franjo Topić te sestra dr. Veronika Nela Gašpar.

Njihov se rad nastavio tijekom četiri godine, do 17. siječnja 2014. godine, a konačno izvješće predano je papi Franji.

Prema informacijama koje su kasnije procurile u javnost Runijeva Komisija je smatrala kako je prvih sedam ukazanja u Međugorju autentično no izrazila je sumnju u kasnija ukazanja.

Sam Ruini to je potvrdio u intervjuu u prosincu 2024., nekoliko mjeseci nakon što je Vatikan dao „nihil obstat“ za Međugorje te ustvrdio kako nema zapreke za promicanje Međugorja kao mjesta susreta s Bogom.

Na izravno pitanje novinara da dadne svoje mišljenje o međugorskom fenomenu, Ruini je kazao kako smatra „da su prva ukazanja autentična“.

„Gospa je stvarno govorila. Što se tiče ostalih ukazanja tu neću donositi sud”, dodao je tada.