Instrumentaliziranje tema povezanih sa zaštitom ljudskog života u ideološke svrhe može napraviti veliku štetu, ustvrdio je nadbiskup Vincenzo Paglia.

Osvrnuvši se na predsjedničku kampanju u Sjedinjenim Američkim Država, u kojoj su teme religije i pobačaja zauzele prominentno mjesto, predsjednik Papinske akademije za život istaknuo je u razgovoru za Crux kako etička i moralna pitanja nisu briga samo jedne nacije već cijelog svijeta.

“Život je veliki dar koji dolazi od Boga, nitko sam ne može steći život. Svi ga primamo, i to ne da bi ga zadržali, već umnožili poput onih talenata iz Evanđelja.”

Upravo stoga što je život svakog pojedinca – od prirodnog začeća do prirodnog kraja – dar, dodao je, “ljudska osoba nikada nije sredstvo već uvijek cilj”.

Njegov istup dolazi u vrijeme intenziviranja predsjedničke kampanje u SAD-u, uoči izbora koji se trebaju održati 3. studenog, a u kojoj su Donald Trump i njegov izazivač iz Demokratske stranke, Joe Biden, više puta apelirali na vjerske glasače. Pitanje pobačaja pritom je bilo jedno od temeljnih, a dva se kandidata tu poprilično razlikuju.

I dok su neki Trumpa prozvali “naj pro-life predsjednikom u povijesti SAD-a”, zbog njegovih sudačkih imenovanja te ukidanja dijela državnih sredstava klinikama za pobačaje, Biden (koji se deklarira katolikom) je više puta istaknuo kako je “osobno protiv pobačaja“, ali da ga ne želi zabraniti, što je česta pozicija među liberalnim američkim katolicima. Također, demokratski je kandidat u ovoj kampanji odustao od svoje dugogodišnje podrške Hyde amandmanu koji je zabranjivao federalno financiranje pobačaja u većini slučajeva te je istaknuo da će u slučaju pobjede na razini države kodificirati kao zakon odluku Roe v. Wade kojom je Vrhovni sud 1973. legalizirao pobačaj.

Zanimljivo je pritom da su prema istraživanju s početka godine američki katolici podijeljeni oko kandidata za predsjedničke izbore te moralnih pitanja poput pobačaja i eutanazije.

Nasuprot tome, nadbiskup Paglia istaknuo je kako zbog globalne važnosti etičkih pitanja kršćanske crkve u SAD-u trebaju osjećati “univerzalnu odgovornost” prema životu. Pritom je pozvao na veći angažman u pitanjima zaštite života “u svim njegovim segmentima”, tj. na “perspektivu globalne bioetike, one koja se bavi svim velikim temama koje dotiču život pojedinca i ljudske obitelji”.

“Napravilo bi veliku štetu ako bi se neka bioetička tema izvukla iz općeg konteksta i uzela kao ideološka strategija”, dodao je.

Kao odgovor tome nadbiskup je istaknuo stvaranje “novog saveza koji nadilazi politiku”, saveza u kojem se “svi vjernici te svi muškarci i žene dobre volje obvezuju na spašavanje života svih ljudi koji dijele ovaj zajednički dom”.

“To je razlog zašto smatram da je instrumentaliziranje neke teme za političke ciljeve ili za lijenost (vlastitog) svjetonazora” štetno, poručio je, dodavši kako se nada da će čitavo kršćanstvo, ne samo u SAD-u, “pronaći u muškarcima i ženama dobre volje saveznike kako bi životi svih, osobito onih najranjivijih, bili čuvani od začetka do kraja, od majčine utrobe do trenutka smrti”.

U razgovoru za Crux Vincenzo Paglia je istaknuo kako inzistiranje Katoličke Crkve na poštivanju i vrijednosti ljudskog života ukazuje na vjerovanje da su ljudska bića, a ne stvari – uključujući znanstveni razvoj i ekonomiju – u središtu Božjeg stvaranja.

“Stoga je sve što ne poštuje ljudski život grijeh protiv Evanđelja života”, izjavio je, inzistirajući pritom da kršćani trebaju obratiti više pažnje na pitanja početka i svršetka života, za koja kaže da su “nažalost bila zaboravljena”.

“Velika je odgovornost kršćana da ponovno pronađu, i u biblijskoj tradiciju i u dugoj tradiciji Crkve, baštinu ljudskog znanja koja je Pavla VI. navela da 1964., u govoru pred UN-om, istakne da je Crkva stručnjak na području čovječnosti.”