Prenatalna istraživanja i širenje kulture smrti

Beba

Uznapredovali razvoj prenatalnih testiranja promiče selekciju i monstruozno “probiranje” tko ima pravo živjeti, a tko je predodređen za “koš”. Hoćemo li u budućnosti uz pomoć liječnika dizajnirati svoju djecu, inteligenciju, sportske predispozicije, fizičku ljepotu?

Sudeći po statistikama u Velikoj Britaniji i u mnogim razvijenim europskim zemljama, prenatalno “probiranje” postalo je žalostan trend. Ako liječnik utvrdi da fetus posjeduje određene anomalije ili samo predispoziciju za određenu bolest, primjerice Downov sindrom, može dopustiti roditeljima da procijene žele li imati to dijete ili ne, kao da se radi o oštećenoj robi, a ne o ljudskom životu. Usprkos kritikama, genetičari naglašavaju kako se tu ne radi o eliminaciji bolesnih, već o pravu roditelja na izbor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najnovija genetička istraživanja provode se na uzorcima majčine krvi i očeve sline, na temelju kojih je moguće s lakoćom rekonstruirati čitav genetski kod djeteta i na taj način otkriti kromosomske malformacije. Metodu je razvio tim stručnjaka sa Sveučilišta u Washingtonu u listopadu 2010. Jednostavno vađenje uzorka krvi zamijenilo bi dosadašnje metode kao što je amniocenteza, kojima se riskira oštećenje ploda odnosno spontani pobačaj. Ova neinvazivna metoda omogućuje testiranje u vrlo ranoj fazi razvitka djeteta.
Ako biraš život  
Pro-life aktivisti u novom načinu prenatalnog testiranja ne vide priliku za spašavanje života, već vrstu metode “pronađi i uništi”. Mnogi ljudi nose u organizmu različite mutacije koje se nikada ne aktiviraju pa bi bilo nelogično prognozirati, dok je dijete još u majčinoj utrobi, hoće li se neka bolest manifestirati ili neće. To ovisi o nizu čimbenika. Zbog prenatalne dijagnostike, u SAD-u se pobaci preko 80% djece s dijagnosticiranim Downovim sindromom, a u Velikoj Britaniji njih preko 90%. Povećanom broju djece s genetičkim deformacijama značajno je pridonijela i sve kasnija dob rađanja. Što je nekoć bilo rijetka pojava, sada je postalo trend. Karijerizam i “uživanje u mladosti” uzrokovalo je odgađanje prve trudnoće za vrijeme nakon 30. ili čak 35. godine života.

J.J. | Bitno.net

Foto: Shutterstock.com

Objavljeno: 20. studenoga 2012.

Možda vam se svidi