Od Drugog vatikanskog koncila do aktualnog sinodalnog procesa, od rata u Ukrajini do zaboravljenih sukoba u svijetu. Papa Franjo dotiče brojne teme u podužem intervjuu koji su objavili belgijski katolički tjednici Tertio i Dimanche.

Katolički list „Tertio“ je već imao priliku voditi opsežan intervju s papom Franjom u studenom 2016. Povod tom razgovoru bila je stota obljetnica Prvog svjetskog rata i teroristički napadi u Parizu u studenome 2015. te u Bruxellesu u ožujku 2016. Šest godina kasnije Papa i Belgijanci obavili su još jedan intervju, ovoga puta u povodu 10. obljetnice njegova pontifikata 13. ožujka 2023.

Novi je razgovor snimljen 19. prosinca 2022. U utorak 28. veljače „Tertio“ i „Dimanche“ objavili su cijeli tekst, a Vatican News 1. ožujka prenosi njegove glavne naglaske.

Drugi vatikanski koncil

Ključ za razumijevanje njegova pontifikata je Drugi vatikanski koncil, rekao je papa Franjo u intervjuu. „Koncil je bio jedna od onih stvari koje Bog ostvaruje u povijesti preko svetih ljudi“, istaknuo je Papa. „Crkva je majka koja uvijek ide naprijed. Koncil je otvorio vrata većoj zrelosti koja je više u skladu sa znakovima vremena.“

Papa je također govorio o temi sinodalnosti koju je iznio Koncil, odnosno koncilski papa Pavao VI. Bilo mu je važno da i zapadne Crkve zadrže svoju sinodalnu dimenziju. Stoga je Pavao VI. „najavio osnivanje Tajništva Biskupske sinode kako bi ponovno promicao sinodalnost u Crkvi“, objasnio je Franjo.

„U posljednjih šezdeset godina to se sve više razvijalo. Postupno su se neke stvari razjasnile. Primjerice, imaju li samo biskupi pravo glasa. Ponekad nije bilo jasno mogu li žene glasovati… Na posljednjoj Sinodi o Amazoniji, u listopadu 2019., došlo je do sazrijevanja u tom smislu i sada samo moramo ići naprijed. To činimo kroz aktualni sinodalni proces, a dvije Sinode o sinodalnosti pomoći će nam razjasniti značenje i način odlučivanja u Crkvi.“

Rat je ludilo

Papa se također osvrnuo na rat u Ukrajini: „Vatikan je ovaj sukob od prvog dana uzeo k srcu. … Rat je užasan, stvarno užasan. Ti ljudi pate, pate od agresije“. Franjo potom dodaje: „Sjećam se što su mi roditelji govorili: Rat je ludilo. Osjećamo se jako uključeni u ovaj rat jer se odvija blizu nas. Ali već godinama postoje ratovi u svijetu na koje ne obraćamo pažnju.“

„Crkva koja ne slavi Euharistiju nije Crkva“

O ulozi Crkve u društvu, Papa objašnjava: „Crkva koja ne slavi Euharistiju nije Crkva. Ali nije ni ona koja se krije u sakristiji“ te naglašava: „Euharistijsko slavlje ima posljedice. Postoji lomljenje kruha. To podrazumijeva socijalnu obvezu, obvezu brige za druge. Molitva i predanost idu ruku pod ruku. Štovanje Boga i služenje našoj braći i sestrama idu ruku pod ruku, da u svakom bratu i sestri vidimo Isusa Krista.“ Socijalno djelovanje Crkve proizlazi iz njezina bića jer u njemu prepoznaje Isusa, „toliko je to snažno da je to mjerilo po kojem ćemo, kako nam Isus kaže, biti suđeni. Prema Mateju 25 čut ćemo sljedeću mjeru našeg milosrđa tijekom Posljednjeg suda: ‘Evo, bio sam gladan i dadoste mi jesti, bio sam žedan i napojiste me. Bio sam u zatvoru i došli ste me posjetiti. Bio sam bolestan i pružili ste mi njegu…’. Sve su to socijalne radnje, ali se one ne provode iz socijalne obveze ili dužnosti, nego zato što je Isus prisutan u njima“, kazao je Papa.

Papa sanja o drugačijoj ekonomiji

„Ova ekonomija ubija“ – poznata je rečenica s početka Franjina pontifikata 2013. godine. Sada u ovom razgovoru još jednom objašnjava na koji ekonomski model misli. „Moramo imati hrabrosti sanjati o ekonomiji koja nije čisto liberalna… Moramo biti oprezni s ekonomijom: ako se ona previše fokusira na financije, na puke brojke bez stvarnih entiteta iza njih, tada je ekonomija slomljena i može dovesti do ozbiljne izdaje. Ekonomija mora biti socijalna. Ivan Pavao II. je izrazu tržišno gospodarstvo dodao riječ socijalno, socijalno tržišno gospodarstvo. Uvijek se mora imati na umu socijalni aspekt. U ovom trenutku ekonomska kriza je bez sumnje ozbiljna, kriza je strašna. Većina ljudi na svijetu – većina – nema dovoljno za jesti, nemaju dovoljno za život. Bogatstvo je u rukama nekolicine ljudi koji vode velike korporacije koje su ponekad sklone iskorištavanju. Ekonomija uvijek mora biti socijalna i služiti društvu“, zaključio je papa Franjo.