Nadbiskup Müller: Svjetonazor novog ateizma danas se promiče kao misaoni program za cijelo čovječanstvo

Gerhard Ludwig Müller, pročelnik Zbora za nauk vjere, sudjelovao je 10. studenoga na Međunarodnom kongresu o metafizici u Rimu, na kojem je govorio o nesnošljivosti borbenog ateizma

Muller

Crkva je promicateljica istinske modernosti, u kojoj je budućnost čovjeka u otvaranju Bogu, za sve je moguća nada – ustvrdio je nadbiskup Gerhard Ludwig Müller, pročelnik Zbora za nauk vjere, govoreći u subotu, 10. studenoga, na Međunarodnom kongresu o metafizici, upriličenom u Rimu pod pokroviteljstvom Zaklade Idente.

I danas je vjera više no ikad moderna i otvara nadi nasuprot pesimizmu onih koji niječu „da se Bog može spoznati preko Objave“. Predsjednik je Zbora za nauk vjere jasno rekao da se optimizam kršćanskog viđenja svijeta i čovjeka suprotstavlja pseudo-znanstvenom svjetonazoru novoga ateizma, koji se u naše doba promiče kao misaoni program za cijelo čovječanstvo. Odatle neljudskost i nesnošljivost toga nihilističkog viđenja skrivanog iza filantropije i humanitarnog morala, jer ako netko vjeruje u opstojnost osobnoga Boga, nema pravo na očitovanje mišljenja jer je zaražen božanskim virusom koji valja izolirati, pa ni na fizičku opstojnost, stoga ga se ima smatrati nametnikom – objasnio je nadbiskup Müller.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Unatoč tomu – primijetio je nadbiskup – sve su brojniji oni koji novom oštroumnošću postavljaju najosnovnije upite: što je čovjek? Koji je smisao boli, smrti; ti upiti ustraju unatoč svakom napretku. Koliko vrijede vrlo skupo plaćena postignuća? Što čovjek pridonosi društvu, i što ima očekivati od društva? Što će biti nakon ovozemnog života? Ti upiti ne napuštaju čovjeka – ustvrdio je nadbiskup.

Činjenica je da je ljudski vijek kratak, a što više prolaze njegovi dani, sve se više kratkoća života zamjećuje kao životni izazov. Stoga valja iskoristi dragocjeno vrijeme da se osoba trgne iz sna ideologije o samoostvarenju, da čovjek može sebe usrećiti – ustvrdio je pročelnik Zbora.

Zaista – nastavio je nadbiskup – čovjek se samo u svjetlu Božjem prepoznaje kao osoba: u svojem traženju istine, u svojoj težnji prema dobru samo u Bogu nalazi mir. Jedino u Bogu „u obliku ljubavi“ ostvaruje svoju punu slobodu. Oblik se ljudske slobode ne ostvaruje dakle u opiranju Bogu, kao što tvrdi borbeni ateizam, nego na temelju savršene duhovne slobode Božje. Veličajući Boga veliča se i čovjeka, čovjeku može doći spas jedino od Boga, koji slobodno nudi svoju milost – zaključio je pročelnik Zbora za nauk vjere. (rv/bitno.net)


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 14. studenoga 2012.

Možda vam se svidi