Kardinal Puljić u Rimu predvodio misu za domovinu

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji boravi u Rimu na zasjedanju Biskupske sinode o novoj evangelizaciji kao sinodski otac, slavio je 25. listopada misu za domovinu Bosnu i Hercegovinu, uz koncelebraciju banjolučkoga pomoćnog biskupa Marka Semrena te biskupa biskupije Trömsa u Norveškoj Berislava Grgića, u crkvi Ara Coeli u Rimu, gdje se nalaze posmrtni ostaci posljednje bosanske kraljice Katarine Kosača-Kotromanić. Kardinal se osvrnuo na životni put kraljice Katarine, ističući kako je ostavila u nasljeđe svoje zemlje, Bosnu i Hercegovinu, Svetoj Stolici – Vatikanu.

Kardinal je podsjetio i na dva pohoda Ivana Pavla II. Bosni i Hercegovini, čime je pokazao brigu za tu zemlju. Nadbiskup je potaknuo na molitvu za domovinu BiH, posebno za katolike – Hrvate i njihovu jednakopravnost u današnjem bosansko-hercegovačkom društvu.

Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić rođena je u Blagaju kraj Mostara oko godine 1425. od majke Jelene i oca Stjepana Kosače. Dolazi, dakle, iz hrvatske velikaške obitelji iz Hercegovine – Kosače. Bila je žena pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša. Nakon turskog osvajanja Bosne godine 1463. kraljica Katarina se s pratnjom povukla na Kupres. Tamo je okupljala snage za obranu zemlje. Kad se turskim osvajanjima nije moglo odoljeti ni na Kupresu, kraljica se preko Konjica zajedno s kraljevskom pratnjom povukla do Stona, a zatim do Dubrovnika. U Dubrovniku je pohranila mač svojeg pokojnog muža bosanskog kraljevskog roda Kotromanića, Stjepana Tomaša Kotromanića. Taj mač je pohranila “pod zavjetom, da se on dadne njezinu sinu Šimunu, kad se oslobodi turskog ropstva”, kako bi se borio za oslobođenje svoje zemlje.

Nakon nekog vremena kraljica Katarina je morala otići iz Dubrovnika i došla je u Rim, gdje je sve do svoje smrti “radila na oslobađanju svoje zemlje i obrani svoje vjere”. Njezinu djecu Šimuna i Katarinu oteli su Turci i prisilno ih poturčili. Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić umrla je 25. listopada 1478. godine u Rimu. Njezino tijelo položeno je na počasno mjesto u crkvi Ara Coeli u Rimu. U oporuci je napisala da svoje zemlje, Bosnu i Hercegovinu, ostavlja svojoj djeci u nasljedstvo, pod uvjetom da se vrate katoličkoj vjeri. Ako se ne vrate na katoličku vjeru, Bosnu i Hercegovinu ostavlja u nasljedstvo Svetoj Stolici koja može njom upravljati po svojoj mudrosti. (rv/bitno.net)