Svečano euharistijsko slavlje predvodio je izvanredni izaslanik pape Franje, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u zajedništvu s riječkim nadbiskupom i metropolitom Ivanom Devčićem, porečkim i pulskim biskupom Draženom Kutlešom, krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, gospićko-senjskim biskupom Zdenkom Križićem, umirovljenim porečkim i pulskim biskupom Ivanom Milovanom, umirovljenim krčkim biskupom Valterom Županom, otpravnikom poslova Apostolske nuncijature mons. Januszom Blachowiakom, provincijalom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilijom Vrdoljakom, čuvarom Trsatskog svetišta fra Antunom Jesenovićem, kanonikom i kancelarom Riječke nadbiskupije mons. Nikolom Imbrišakom te ostalim svećenicima i redovnicima.

Prije početka euharistijskog slavlja, kardinala Bozanića i okupljene vjernike pozdravio je mons. Devčić, a generalni vikar Riječke nadbiskupije mons. Emil Svažić pročitao je Dekret pape Franje o imenovanju kardinala Bozanića izvanrednim izaslanikom na današnjoj proslavi. Nadbiskup Devčić u prigodnom pozdravu je rekao: „Slavimo 650 godina dolaska na Trsat slike Majke Božje, koju nazivamo Gospom Trsatskom. Ali nije posrijedi samo obljetnica jedne slike, ma kako ona bila vrijedna, riječ je o obljetnici bremenitoj raznolikim vrijednim sadržajima. Ona svjedoči o višestoljetnoj pobožnosti i iskrenoj odanosti našega naroda prema Kristovoj Majci, koju su naši preci ovdje zazivali: ‘Sveta Mati Djedovine, moli za nas’. Ova se obljetnica upisuje i u tisućljetnu vezu rimskih prvosvećenika s Hrvatima, koja je počela u devetom stoljeću razmjenom pisama između kneza Branimira i pape Ivana VIII., prvoga koji je priznao suverenitet hrvatske države. Slanjem slike Majke Božje Trsatu bl. Urban V. potvrdio je i nastavio taj odnos uzajamna povjerenja između rimskih papa i našega naroda. Poznato je da je taj papa sliku Marije s djetetom Isusom poslao na Trsat nakon što se susreo s hrvatskim hodočasnicima u Loretu i ostao dirnut njihovom žalošću zbog preseljenja Nazaretske kućice Sv. obitelji s Trsata u Loreto. Ta gesta pokazuje Urbana V. kao dobrog pastira kojega dira narodna tuga i svjedoči nam o njegovoj vjeri i ljubavi prema Isusovoj Majci, čiju je sliku poslao ožalošćenom hrvatskom puku, moleći je da mu bude tješiteljicom i zagovornicom. To nam ujedno govori o naravi odnosa između rimskih papa i naših predaka. Ta je veza bila i ostala duboko ljudska i duboko kršćanska. Tu marijansku vezu s našim narodom i s Trsatom, koju je uspostavio Urban V., u naše je dane posebno potvrdio sv. Ivan Pavao II., jedini papa koji je prije 14 godina hodočastio na Trsat i ovdje molio pred čudotvornom slikom Trsatske Majke Milosti, preporučivši se svima da ovdje molimo za njega dok je živ i kad umre, a na odlasku svetištu je darovao svoju krunicu”. Nadbiskup Devčić rekao je da i papa Franjo zna i cijeni tu vezu između rimskih papa i Hrvata, i on u toj vezi prepoznaje neprekinutu i duboku marijansku crtu, koju je u nju utkao papa Urban V. darivanjem slike Isusove Majke našem Trsatu. „Zbog toga smo papi Franji posebno zahvalni što je prihvatio pokroviteljstvo nad proslavom 650. obljetnice dolaska slike Gospe Trsatske na Trsat i poslao nam kao svoga izaslanika kardinala Bozanića, zagrebačkog nadbiskupa i metropolita, rodom iz ovog našeg predivnog kvarnerskoga kraja. Poštovani papinski izaslaniče, Vas i Vaše službene pratioce, fra Antuna Jesenovića, gvardijana trsatskog samostana i svetišta, i mons. Nikolu Imbrišaka, kanonika i kancelara Riječke nadbiskupije, od srca pozdravljam želeći Vam, kao nadbiskup domaćin, srdačnu dobrodošlicu. Hvala Vam što ste prihvatili biti Papinim izaslanikom, što ćete nam prenijeti pozdrave i poticaje pape Franje i izvijestiti ga o tijeku proslave te o neupitnoj vjernosti i odanosti našega naroda Mariji i rimskim prvosvećenicima”, rekao je u pozdravu nadbiskup Devčić.

Uvodeći u homiliju kardinal Bozanić rekao je kako „danas radosno vrši poslanje koje mu je – kao svojem izvanrednom izaslaniku – povjerio papa Franjo”. Podsjetio je da se „danas spominjemo događaja koji se zbio prije 650 godina, kada je papa blaženi Urban V. Hrvatima poklonio čudotvornu sliku Majke milosti koja se na Trsatu štuje”.

„Recite, draga braćo i sestre, vi sinovi i kćeri Gospe Trsatske, vi hodočasnici koji ste danas došli svojoj majci, i koji joj svake godine dolazite s molitvom na usnama, može li itko stati pred čudotvornu sliku Majke milosti, može li se itko iskreno suočiti s njezinim smirenim i prodornim pogledom, a da pritom ne preobrazi kršno tlo svoje duše, možda ispunjene taštom ohološću, u njivu plodne poniznosti”, upitao je kardinal, moleći Boga za milost „da se danas susretnu pogledi, naš pogled s pogledom Majke Božje Trsatske, s pogledom iz kojega se rađa novi čovjek, s pogledom koji je u stanju obnoviti svakoga od nas, naše obitelji, Crkvu i društvo”.
Osvrnuo se na evanđeoski ulomak slavlja (Lk 1, 26-38) i anđelove riječi koje ne stvaraju buku, već se sve događa u intimnosti koja je „važna potreba u životu svakoga od nas”. Koliko su nam potrebni takvi trenuci šutnje i molitve u našem životu. Taj osobni razgovor s Bogom; to slušanje Boga u tišini svoga srca. Majka Božja Trsatska s Isusom u naručju naviješta da je Bog s nama, da On beskrajno ljubi čovjeka, istaknuo je kardinal.

Anđelov navještaj Mariji, nastavio je, nije se dogodio u hramu, na nekom posebno posvećenom mjestu, nego u kući, u skromnoj nazaretskoj kućici. To je, braćo i sestre, način Božjeg djelovanja, to je Božji izbor, Bog nas želi susretati u našoj svakidašnjici, rekao je kardinal.

U nastavku homilije podsjetio je na riječi pape Franje da se pred svakom obitelji pojavljuje slika nazaretske obitelji, s njezinom svakodnevicom koju čine napori pa čak i veliki strahovi. Poput Marije, obitelji su pozvane hrabro i radosno živjeti svoje obiteljske izazove, žalosne i oduševljavajuće, te čuvati u srcu i meditirati Božja čudesa, istaknuo je kardinal, citirajući papu Franju.

Katoličkim obiteljima poručio je da se ne ustručavaju zajedno, kao obitelj, pohađati Mariju na Trsatu i ovdje zajedno moliti i tu obiteljsku molitvu prenijeti u svoje kuće, u svoj dom, da bi svaka naša obitelj bila i mali Nazaret, da bi svaka naša obitelj bila i mali Trsat. Učimo ovdje vrednovati obiteljsko i rodbinsko zajedništvo i njegovati međusobnu povezanost. To nam je toliko potrebno u današnjem društvu koje se raslojava i individualizira, istaknuo je kardinal, te dodao kako je obitelj temelj svakog suživota i lijek protiv društvenog raslojavanja.

Zaključujući homiliju, kardinal je podsjetio na hodočašće svetog Ivana Pavla II., pape u Trsatsko svetište 2003. godine, koje je zlatnim slovima upisano u povijest ovog svetišta, ali i na česta hodočašća bl. Alojzija Stepinca koji se upravo na ovome mjestu žarko preporučivao Presvetoj Bogorodici Mariji.

Prije završnog blagoslova prigodnu riječ uputio je provincijal Vrdoljak, a u znak zahvale što je predvodio ovo slavlje, kardinalu Bozaniću poklonjen je pretisak originalnog izdanja knjige „Historia Tersattana” (Povijest Trsata) iz 1648. godine te Trsatski molitvenik.

Prije molitve pred čudotvornom slikom Majke Božje Trsatske, okupljenima se još jednom obratio kardinal Bozanić, odajući priznanje trsatskim franjevcima koje je potaknuo da budu oni koji će hodočasnike uvijek dovoditi Majci Božjoj Trsatskoj. Ovo je naš zavjet: Biti uvijek s Marijom jer nas Marija vodi Kristu, zaključio je kardinal Bozanić.

IKA | Bitno.net