Davor Ivo Stier

Davor Ivo Stier, član Hrvatske demokratske zajednice i kandidat za Europski parlament s kandidacijske liste broj 6 (lista HDZ-a, HSS-a, HSP-AS-a, BUZ-a, ZDS-a i HDS-a), rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu, kao dijete hrvatskih iseljenika. Diplomirao je politologiju, međunarodne odnose i novinarstvo na Katoličkom sveučilištu u Argentini. U Zagrebu je završio Diplomatsku akademiju, a na World Politics Institute u Washingtonu postdiplomski tečaj o upravljanju krizama.

Nakon provedenih 15 godina u hrvatskoj diplomaciji (mandat u veleposlanstvu u SAD-u, Stalnoj misiji RH pri NATO-u i sudjelovanje u pregovorima za članstvo Hrvatske u EU i NATO-u), 2010. postaje član Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice. U prosincu 2011. izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru. Bio je potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, član Odbora za europske integracije te član Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a. U travnju 2013. izabran je za zastupnika u Europskom parlamentu. Oženjen, otac troje djece, s obitelji živi u Samoboru.

– Kako vidite poziciju i političku ulogu Hrvatske u Europskoj uniji?

Hrvatska je oduvijek bila dio Europe, ali je sada postala politički subjekt koji može zajedno s drugim slobodnim narodima oblikovati budućnost te Europe i ostvariti svoje nacionalne interese. Međutim, to najviše ovisi o nama samima i kako ćemo se postaviti. Primjer Poljske nam pokazuje da je moguće ostvariti strateške ciljeve s proeuropskom i nacionalno osviještenom i odgovornom politikom. Poljska je sebe usidrila u EU i NATO, razvila suradnju u Srednjoj Europi, te se na kraju postavila kao most prema istočnim susjedima. Takvom politikom je postala puno utjecajnija nego ikada prije u modernoj povijesti. Hrvatska se isto tako može razvijati kao članica EU i NATO, ali mora žurno promijeniti smjer koji je zadala sadašnja Vlada. U zadnje je dvije godine trenutna vladajuća koalicija svela vanjsku politiku Republike Hrvatske na ulogu izvođača radova britanskog Foreign Officea u bivšoj Jugoslaviji. Umjesto toga, Hrvatska se mora pozicionirati kao aktivan čimbenik u Srednjoj Europi i ključan akter u energetskom koridoru i geopolitičkoj vertikali koja ide od Baltičkog do Jadranskog mora. Iz te pozicije mora svoj utjecaj proširiti na jugoistok Europe i postati faktor europeizacije cijelog tog područja. Prioritet je dakako europeizacija Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva i ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH.

– Ako budete izabrani, na koji način ćete se zalagati za kršćanske vrijednosti u Europarlamentu?

Namjeravam i dalje biti aktivan u svim raspravama i inicijativama kojima se brani pravo na život od samog začeća i dostojanstvo svakog čovjeka. U ovom kratkom mandatu pokazalo se kako je važno i u Europskom parlamentu zastupati kulturu života. Na taj način smo stvorili većinu koja je odbila inicijative socijalističkih i komunističkih zastupnika glede promicanja pobačaja i ukidanja prava za priziv savjesti liječnika i medicinskog osoblja. Promicanje kršćanskih vrijednosti podrazumijeva i zauzimanje za pravo svakog čovjeka i svake obitelji na dostojan život. To znači i pokretanja reforme financijskog sustava, kako bi se banke vratile funkciji kreditiranja proizvodnje i time stvaranja radnih mjesta.

Promicanje kršćanskih vrijednosti podrazumijeva i zauzimanje za pravo svakog čovjeka na dostojan život. To znači i pokretanje reforme financijskog sustava, kako bi se banke vratile funkciji kreditiranja proizvodnje i time stvaranja radnih mjesta

– Koji su prioritetni ciljevi kojima se mislite posvetiti u svom radu?

Zastupajući i dalje demokršćansku politiku afirmacije digniteta svakog čovjeka, obitelji i našeg hrvatskog naroda, u novom sazivu Europskog parlamenta želim u prvi plan staviti povratak proizvodnje i stvaranje radnih mjesta. Nema zemlje koja je izašla iz krize bez proizvodnje. Hrvatska je danas nezavisna država, ali u njoj se gotovo ništa ne proizvodi i gotovo sve uvozi. Zato tvrdim da danas nacionalno osviještena i odgovorna politika znači iskoristiti instrumente i sredstva EU za ulaganje u nove tehnologije, obrazovanje i povećanje konkurentnosti te kroz reformu financijskog sustava učinkovitije kreditirati proizvodnju malih i srednjih poduzeća. Na taj način ćemo stvoriti radna mjesta, što je imperativ ovog vremena.

– Kakva su vaša stajališta o rezolucijama kojima se u zadnje vrijeme članicama EU-a pokušava nametnuti gender ideologija (Zuber, Estrela…) i kako se mislite postaviti kao eurozastupnik prema takvim inicijativama?

Pred birače izlazim s rezultatima dosadašnjeg desetomjesečnog mandata. Zajedno s kolegama iz Europske pučke stranke kao što su Bernd Posselt ili Anna Zaborska, aktivno sam sudjelovao u raspravama o prijedlozima zastupnica Estrela i Zuber, te u prikupljanju većine u Europskom parlamentu kojom smo odbili pokušaje nametanja rodne ideologije. Posebno mi je bilo drago što je glasovanje o rezoluciji Estrela došlo tjedan dana nakon našeg referenduma o braku, pa sam mogao na plenarnoj sjednici raskrinkati tezu o „nazadnom i antieuropskom“ hrvatskom narodu te naglasiti kako je većina hrvatskih građana na referendumu afirmirala ista načela koja su tog dana obranjena u Europskom parlamentu. Svjestan sam da će i u novom sazivu biti pokušaja nametanja rodne ideologije i zato je važno da Europska pučka stranka pobjedi te da budu ponovno izabrani zastupnici koji su spremni u Europskom parlamentu braniti kulturu života.

Svima koji šire averziju prema Europi postavio bih jedno pitanje: zar bi danas bivši čelnici jugoslavenske tajne policije bili u zatvoru da nismo ušli u Europsku uniju?

– Kako komentirate sve rašireniji euroskepticizam u Hrvatskoj i strah od mogućeg gubitka nacionalnog i kršćanskog identiteta u europskim integracijama?

Bilo bi naivno zatvoriti oči prema opasnostima radikalne sekularizacije koja negira kršćanske korijene Europe i europskih naroda kao što je naš hrvatski narod. Radikalna sekularizacija uvijek završava u nekom obliku totalitarizma. Protiv toga se moramo suprotstaviti ali ne kukanjem i malodušjem, već aktivnim zauzimanjem za našu viziju Hrvatske i Europe. Puko zanovijetanje protiv Europe najčešće ide na ruku onima koji bi željeli da Hrvatska ostane zarobljena u okovima starih struktura iz komunističke Jugoslavije koje su se perpetuirale i u samostalnoj Hrvatskoj.

Kako ocjenjujete korist, ali i štetu koju Hrvatska ima od svog dosadašnjeg članstva u Uniji?

U ovom kratkom vremenu od ulaska u EU, najočitija korist članstva je bila afirmacija vladavine prava i početak demontaže starih struktura o kojima sam govorio. Pažljiva i odgovorna ali ipak odlučna demontaža jedne zločinačke skupine koja koči demokratski i gospodarski razvoj Hrvatske. Europa nije idealna ni bezgrešna; daleko od toga. Međutim, svima koji šire averziju prema Europi i glume nacionalističku pozu postavio bih jedno pitanje: zar bi danas bivši čelnici jugoslavenske tajne policije bili u zatvoru da nismo ušli u Europsku uniju? Naravno, ne smijemo se time zadovoljiti i zanemariti sve ostale aspekte članstva. Međutim, uvjeren sam da će Hrvatska biti uspješna u Europi u onoj mjeri u kojoj sami postavimo prave prioritete i izaberemo ljude koji ih mogu provesti.

  Znam da sam ništa ne mogu i svjestan sam svojih ograničenja. Ja sam grešnik, ali me ipak hrabre riječi kojima je sveti Ivan Pavao II. započeo svoj pontifikat: „Ne bojte se!”

– Kako vidite ulogu vjernika u suvremenoj demokraciji?

Kršćani su pozvani aktivno sudjelovati u politici i zauzimati se za zajedničko dobro. Kao što je 2002. tadašnji kardinal Ratzinger napisao u Doktrinarnoj noti za javno djelovanje katolika, bilo bi pogrešno da se kršćani sami isključe iz političkog života i probleme ovoga svijeta pod izlikom vjere u trajni život i Kraljevstvo Nebesko. Upravo suprotno, vjera se mora manifestirati u našim djelima i na političkom planu, ovdje i sada. To je način na koji gledam na političko zvanje. Naravno, znam da sam ništa ne mogu i svjestan sam svojih ograničenja. Ja sam grešnik, ali me ipak hrabre riječi kojima je sveti Ivan Pavao II. započeo svoj pontifikat: „Ne bojte se! Štoviše, širom otvorite vrata Kristu. Otvorite Njegovoj spasiteljskoj vlasti granice država, gospodarske i političke sustave, široka područja kulture, uljudbe, razvitka. Ne bojte se! Krist zna što je u čovjeku. Samo On to zna!”

Bitno.net