KOMENTAR S. VALENTINE MANDARIĆ

Predstojnica Ureda za vjeronauk o ‘slučaju Bagarić’: Žao nam je što se to dogodilo na satu vjeronauka koji promiče pomaganje i dijalog

Predstojnica Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije s. Valentina Mandarić komentirala je u emisiji “Točka na tjedan” N1 televizije slučaj vjeroučitelja Krešimira Bagarića.

Screenshot N1 televizija

S. Valentina ponovila je kako se Ured za vjeronauk Zagrebačke nadbiskupije već ogradio od neprihvatljivog čina vjeroučitelja Bagarića, te izrazila žaljenje što se to dogodilo na satu vjeronauka “koji promiče dijalog i međusobno pomaganje”.

– Vjeroučitelj Bagarić je u sustavu od 2005. godine i nismo imali nijednu primjedbu na njegov rad. Nije bilo izgreda i imajući to na umu ovaj čin me iznenadio. Ovakav istup nije prihvatljiv ni za koga, ali zaista bih voljela da se u budućnosti svi takvi istupi medijski tretiraju jednako. Ovakav govor nije usamljen, nismo tako nešto prvi put čuli, apeliram da zaista oni kojima se to dogodi imaju jednaki medijski tretman. Uvijek me iznenadi jedan dio medija. Evo mene živo zanima, da se to dogodilo nastavniku tjelesnog, fizike, matematike, da je to izrekao, bi li bio tako tretiran? Ponekad doživljavam medije kad je u pitanju vjeronauk, da nisu majka, nego maćeha. Zaista treba ista mjerila primjenjivati na sve – izjavila je dr. Mandarić.

Predstojnica Ureda za vjeronauk u školi kazala je kako Ured za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije skrbi za 670 vjeroučitelja, te kako redovito reagiraju na svaku primjedbu i nastoje primjereno reagirati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje hoće li vjeroučitelj Bagarić snositi crkvene sankcije, s. Valentina odgovorila je kako Bagarić ima mandat za poučavanje vjeronauka od 2005. godine, te kako je potrebno sačekati završetak cijelog procesa, ali da osobno smatra kako “ne bi bilo dobro da se takva osoba vraća u sustav”.

– Svatko tko je imalo kršćanski orijentiran mora osuditi ovaj čin i svaki čin ovakve naravi – rekla je Predstojnica.

Ured za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije dobio je službeni dopis o slučaju vjeroučitelja Bagarića, te će 15. siječnja u OŠ Matija Gubec poslati novog vjeroučitelja.

Odgovarajući na pitanje može li ovaj slučaj naštetiti ideji vjeronauka u školi, dr. Mandarić kazala je kako “90 posto roditelja u osnovnoj školi i 70 posto u srednjoj školi bira vjeronauk za svoju djecu”, ali da se može dogoditi da netko zbog ovoga slučaja ne izabere vjeronauk.

U emisiji je gostovala i ravnateljica škole Ljiljana Klinger koja je izjavila kako su u školi raspravljali o okolnostima koje će se promijeniti, te kako žali što je za snimku koja je stajala 20 dana škola doznala preko medija.

– Kolega do sad nije imao nijednu primjedbu, za ovu situaciju nismo saznali formalnim putem već preko medija. Bilo bi jednostavnije da smo informaciju dobili mi kao škola – kazala je Klinger, najavivši kako će se održati roditeljski sastanak kako bi problem bio “riješen tamo gdje je nastao”.

Ravnateljica je komentirala i problem vršnjačkog nasilja u školama, kazavši kako djeca koriste medije puno snažnije, brže komuniciraju, jednostavni su i crno-bijeli u komunikaciji, a “koliko jedni druge mogu povrijediti je nama neshvatljivo”.

Budući da u Hrvatskoj i dalje postoje glasovi koji zazivaju isključivanje vjeronauka iz školskog sustava, dodajmo kako je vjeronauk u školi u europskim zemljama pravilo, a nikako iznimka. Europske zemlje u kojima nema nikakvog modela vjeronauka u školi su Albanija, Bjelorusija, Bugarska, Slovenija, te Francuska u kojoj se u dvjema pokrajinama, Alzas i Lorena, ipak održava vjeronauk u školi, dok u svim školama postoji slobodan dan kako bi se djeci omogućio vjeronauk izvan škole.

Vjeronauk je konstanta europske škole, a oni koji u Hrvatskoj osporavaju predmet vjeronauka u školskom odgojno-obrazovnom sustavu očito nemaju u vidu europski kontekst ili su opterećeni određenim mentalnim sklopovima iz prošlog političkog sustava.

Vjeronauk u hrvatskim javnim osnovnim i srednjim školama je konfesionalna vjeronaučna nastava koja se izvodi kao izborni predmet, ali pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava obveznih predmeta, a temelji se na primarnom i neotuđivom pravu roditelja na izbor odgoja i obrazovanja svoje djece.

Miodrag Vojvodić | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 7. siječnja 2018.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Vjersko informiranje koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Možda vam se svidi