EVO KAKO GA MOŽETE NABAVITI

Fantastičan dokumentarni film o izvornoj slici Božjeg milosrđa dostupan i u Hrvatskoj!

Sv. Marija Faustina Kowalska, posrednica poruke o Božjem milosrđu, u svom Dnevniku je zapisala kako je ova slika središte nauka o Božjem milosrđu, tog „najvećeg Božjeg atributa”.

Izvorna slika Božjega milosrđa naslikana je 1934. godine u malom ateljeu u Vilniusu (Litva) u nazočnosti sv. Marije Faustine Kowalske. Dovršeno remek-djelo potom se mnogo puta premještalo. Utočište je ova slika nalazila u napuštenim crkvama i tajnim skrovištima te je tako izbjegla zapljenu sovjetske vlasti. Nakon što je uspjela umaknuti svim pogibeljima, izvorna se slika čudesno, doduše uz puno muka, vratila kući, u Vilnius. Prvi put u svojoj povijesti visi iznad glavnog oltara u svetištu Božjega milosrđa.

Slika, kao i njezina burna priča, bili su poticaj američkom redatelju Danielu DiSilvi da o njoj snimi dokumentarni film.

Film “Izvorna slika Božjega milosrđa” govori o povijesti nastanka, “nestanka” i pronalaska izvorne slike Božjega milosrđa koju je 1934. naslikao poljski slikar Eugeniusz Kazimierowski i to u nazočnosti svete Faustine.

Sv. Marija Faustina Kowalska, posrednica poruke o Božjem milosrđu, u svom Dnevniku je zapisala kako je ova slika središte nauka o Božjem milosrđu, tog „najvećeg Božjeg atributa”.

Ova je slika jedino umjetničko djelo koje je sam Gospodin zahtijevao da se načini, uz obećanje da će svojim milosrđem zaštititi od Božje srdžbe i pravde sve one koji je budu štovali.

Također je sv. Faustini rekao da će „po ovoj slici dušama dijeliti mnoge milosti, stoga joj svaka duša treba imati pristup” (Dn 570).

Snimljeni dokumentarni film prvi put prati povijest ove slike. Sastoji se od šarolikog kolaža razgovora sa svjedocima koji su iz prve ruke pratili kretanje slike, zatim s povjesničarima, biskupima, redovnicima i umjetnicima. Među sugovornicima bili su biskup Robert Barron iz Los Angelesa, George Weigel (biograf sv. pape Ivana Pavla II.), kardinal Stanisław Dziwisz iz Krakova, kardinal Christoph Schönborn iz Beča, komičar Jim Gaffigan, glazbenik Harry Connick Jr., pomoćni biskup Henryk Ciereszko iz Białystoka (biograf bl. Michała Sopoćka), nadbiskup Gintaras Grušas iz Vilniusa, nadbiskup Tadeusz Kondrusiewicz iz Minska i Mahilyowa, o. Leo Maasburg (duhovnik sv. Majke Terezije iz Kolkate), s. Dominika Steć (istraživačica o životu sv. Faustine), dr. Irena Vaišvilaitė (veleposlanica Litve pri Svetoj Stolici) i dr.

Prava na hrvatski prijevod filma osigurao je svećenik Željko Rakošec, policijski kapelan u Policijskoj upravi osječko-baranjskoj.

Film s hrvatskim prijevodom se po cijeni od 20 kn (preporučena donacija za podmirivanje troškova) može naručiti na ‎097 605 7150, izvornaslikabozjegamilosrdja@mail.com ili na Facebook stranici.

Pater Marko Glogović o izvornoj slici Božjeg milosrđa

O slici je za Bitno.net pisao i naš kolumnist, pater Marko Glogović, koji je također objavio i knjigu na tu temu pod naslovom Slika Boga nevidljivoga.

U kolumni je tako napisao:

Ta je slika uistinu nešto posebno! Vrlo je važno da otkrijemo detalje poruke Božjeg milosrđa, predstavljena na toj slici. Neka nam slika sama po sebi ne postane neki nabavljeni lijepi i korisni “idol” – jer Bog to ne želi; neka nas kontemplacija kateheza koju slika nudi dovede do unutarnjeg obraćenja i zaljubljenosti u osobu Isusa Krista, Spasitelja. Slika je samo “ulaz” ili “početak” ili “modus” prema kojem trebaš i trebam stvarati stvarnost milosrđadanas i ovdje. Iako je Gospodin tako predivno naslikan, budimo realni: to nije Isus. On nije samo takav. On nije neka slika. Njega se ne može opisati, naslikati, ograničiti na jednu sliku! Slika ne može i ne smije zamijeniti euharistiju, Bibliju, osobni kontakt s Bogom u molitvi. Ali slika je svakako nešto vrlo, vrlo, vrlo posebno; i najbliže je što imamo o Isusu, u likovnom smislu! Slavimo zajedno Božje milosrđe!

(…)

Na kraju, zašto preporučujem da se ta slika nabavi, blagoslovi, dijeli i širi, postavi na javno štovanje, u obitelji ili crkvi? Želim naglasiti da ne “zauzimam ničiju stranu”, nego argumentirano iznosim činjenice koje smo slobodni prihvatiti ili ne prihvatiti.

  1. To je prva, izvorna, autentična, po mnogočemu jedinstvena slika Božjeg milosrđa. Danas je mnogo poznatija slika Milosrdnog Isusa autora A. Hyłe, koja se nalazi u Krakovu, u svetištu Božjeg milosrđa, iznad zemnih ostataka sv. Faustine. Sigurno, ta je slika lijepa i prelijepa, važna, milosna, a autor slike je velik i drag umjetnik, cijenjen i blagoslovljen tim djelom. Međutim, istine radi, taj slikar nikada nije čitao Dnevnik, naslikao je sliku pet godina nakon smrti svetice, deset godina nakon izrade prve slike – kao ispunjenje svojeg zavjeta dana u logoru smrti u Sibiru (ukupno je naslikao više od dvjesto kopija slike!) Za svoje prve kopije upotrijebio je kao uzorak jednu staru sliku Presvetog Srca Isusova te neke slike Bezgrešnog Začeća, a i časne sestre kao “modele”, što se u mnogim kopijama, naprimjer, primjećuje po pojasu i stasu, po haljini. Toj je izvornoj slici “model” bio svećenik, muškarac, vlč. Sopoćko. On je Gospodinu “posudio” svoje ruke, noge, stas. Štoviše, samomu Adolfu Hyłi vlč. Sopoćko se više puta žalio, upozoravajući da je krivo naslikao ruke, noge, lice, oči… No slikar nije uvažio te napomene, ne zna se zašto. O tome govori dokumentarni film te razne publikacije. Ipak, više od slike, važnija je PORUKA. Zanimljiva je ipak ta svojevrsna konfuzija koja prati djelo milosrđa, od početaka. Prisjetimo se samo naše hrvatske tragikomične situacije: do zajedničke i konačne odluke naših biskupa, tek 2016. godine, u nas se od župe do župe molilo valjda pet ili šest različitih varijanti Krunice Božjeg milosrđa. Slično je i sa slikom, u nekom smislu. Ja sam osobno vidio slike Milosrdnog Isusa, s prikazom plavokosa Gospodina, sa srcem na grudima, nasmijana, s krvarećim ranama, s nekoliko zraka različitih boja, a u pozadini šarenilo cvijeća…
  2. Tu je sliku zahtijevao sam Gospodin Isus Krist.
  3. Upravo se tako, doslovno kao na toj slici, mnogo puta Isus Krist ukazivao svetoj Faustini Kowalskoj, časnoj sestri – “tajnici Božjeg milosrđa” (usp. Dnevnik, 965) Ta je slika više puta “oživjela” pred očima svete Faustine.
  4. Nastajanje te slike nadgledala je, savjetovala i popravljala nadahnućima sâma sveta Faustina Kowalska. U Dnevniku ona piše isključivo o njoj.
  5. Tu je sliku promicao i samo uz ovu sliku tiskao prve molitvene materijale o Božjem milosrđu Mihael Sopoćko, duhovnik sv. Faustine.
  6. Lice samo s te slike u najmanje detalje odgovara otisku lica Kristova s Torinskog platna i Rupca iz Manoppella.
  7. Samo u toj slici možemo doprijeti do mnogovrsne kateheze skrivene u detaljima slike, koju druge slike ne posjeduju, svakako ne u cijelosti.
  8. Za tu je sliku Gospodin Isus zahtijevao da se časti po cijelom svijetu. Ta je slika prvo i osnovno sredstvo milosrđa.
  9. Još jednom ponavljam, i ostale su slike Milosrdnog Isusa prihvatljive u štovanju Božjeg milosrđa, ali ipak pozivam iz svih navedenih razloga, koje nitko ne može osporiti, barem na razmatranje štovanja upravo te.
  10. Dnevnik svete Faustine Kowalske započinje odmah, na prvoj stranici, u uvodu, Isusovim traženjem da se naslika ta slika. Zapazimo sljedeće: Isus je izričito i opetovano tražio slikanje te slike, ali nigdje nije tražio pisanje dnevnika. To je zatražio duhovnik svetice, vlč. Mihael Sopoćko. Kako god bilo, neka bude, jedino je važno zapravo to da živimo milosrđe u svakodnevnom životu.

„Slika je ključ za razumijevanje svih oblika štovanja Božjega milosrđa. Istovremeno, ona je i sinteza svekolikog štovanja njegova Milosrđa.“ (bl. Michał Sopoćko)

Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 12. lipnja 2019.

Možda vam se svidi