Građanska inicijativa “Narod odlučuje” nedavno je objavila kako kreće u prikupljanje potpisa (od 13. do 27. svibnja) u sklopu referendumske inicijative za izjašnjavanje građana o referendumu za promjenu izbornog sustava.

O razlozima inicijative i svim mogućim pozitivnim posljedicama promjene izbornog sustava u Hrvatskoj razgovarali smo sa Zvonimirom Troskotom, jednim od predstavnika inicijative. Svemu ovome dodajmo da će u subotu 28. travnja 2018. na tiskovnoj konferenciji u Splitu inicijativa objaviti referendumska pitanja.

– Ovo je drugi put da se kreće u akciju mogućeg raspisivanja referenduma za promjenu izbornog sustava…

Da, 2014. je prikupljeno više od 385.000 potpisa, što je i tada činilo 10% birača u RH, no ministar Bauk je tvrdio, a Ustavni sud to prihvatio, da u Hrvatskoj ima 4,1 milijun birača. Iako je u posljednjih pet izbornih ciklusa taj broj iznosio 3,7 milijuna i to s biračima koji imaju prebivalište izvan Hrvatske i ne uračunavaju se u tih 10%.

– Što je to što jamči da bi novo prikupljanje potpisa moglo rezultirati referendumom?

Nakon toga neopravdanog zaustavljanja referenduma od strane SDP-a i HDZ-a Ustavni sud je odredio da Ministarstvo uprave mora na prvi dan prikupljanja potpisa objaviti koliko je građana u Registru birača. Tako da će Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ ovaj put točno znati koliko iznosi 10%. Bit će to oko 375.000 potpisa. Raspisivanje referenduma jamči velik broj potpisa. Pa pozivamo sve građane koji žele promjene u načinu biranja svojih predstavnika – da podrže našu referendumsku inicijativu – volontiranjem, donacijom, molitvom, davanjem potpisa. Bez našeg zalaganja za promjene – do njih neće niti doći.

Zastupnici umjesto da predstavljaju vrijednosti i interese onih koji ih na izborima imenuju svojim predstavnicima zastupaju interese šefa svoje stranke ili svoje osobne. Zar itko može opravdati činjenicu da u Slavonskom Brodu već devet godina ljudi udišu zrak koji je najzagađeniji u Europi?

U kojoj mjeri je javnost, po vašem mišljenju, senzibilizirana za problematiku nužnosti promjene izbornog sustava?

Pa, mogu krenuti od sebe. Ja sam se senzibilizirao upravo kroz poteze prošlih i aktualne Vlade. Veliki dio saborskih zastupnika umjesto da predstavljaju vrijednosti i interese onih koji ih na izborima imenuju svojim predstavnicima – birača, građana – zastupaju interese šefa svoje stranke ili svoje osobne interese. Pa, zar itko može opravdati činjenicu da u Slavonskom Brodu, gradu u kojem je tijekom Domovinskog rata ubijeno najviše djece – već devet godina ljudi udišu zrak koji je najzagađeniji u Europi? Ima li neko logično objašnjenje za taj nemar, nezainteresiranost, nesposobnost? Djeca od devet godina koja žive u Slavonskom Brodu – nikad nisu udahnula svjež, nezagađen zrak. Ili – ratifikacija Istanbulske konvencije. Ona je pokazala da je jedan veliki dio građana Hrvatske ostao bez svojih predstavnika u Saboru. Da su oni zastupnici koje su oni birali da bi njih predstavljali – na glasovanju o ratifikaciji – zastupali vrijednosti i stavove birača koji za njih uopće nisu glasovali. To je suprotno temeljnim načelima demokratskog društva u kojem svi imaju pravo na svoje političke predstavnike.

– Ali, koliko su birači svjesni te povezanosti izbornog sustava sa stanjem političke scene kakvo danas imamo?

Iz Hrvatske se iseljavaju deseci tisuća mladih ljudi s obiteljima. Većina njih na pitanje zašto odlaze kažu da ne vide ovdje perspektivu, budućnost za sebe i svoju djecu. Odlaze ljudi koji imaju posao, ali se nemaju snage stalno boriti protiv društvene nepravde, zapošljavanja po stranačkoj vezi, klijentelizma. To nisu samo pitanja koja imaju veze sa svjetonazorom – to govori da način upravljanja Hrvatskom nije dobar. Kad neka tvrtka ima sve uvjete da bude jako uspješna, a ona je toliko neuspješna da radnici iz nje odlaze – prvo se provjeri kakva je uprava, tko su ljudi na čelu, jesu li sposobni, jesu li pošteni… Tako je i s Hrvatskom. Sve veći broj građana uviđa da se političare i zastupnike bira negativnom selekcijom, da je, da tako kažem, metoda odabira i zapošljavanja – loša. Zato treba mijenjati način biranja zastupnika, a onda i Vlade, ministara i dužnosnika.

– Osim zahtjeva za preferencijskim glasovanjem, vaša inicijativa predložit će i promjene koje se tiču elektronskog dopisnog glasovanja i zakonske regulacije ovlasti zastupnika nacionalnih manjina. Možete li malo obrazložiti vaše zahtjeve glede sva tri pitanja?

Referendumsko pitanje Građanske inicijative „Narod odlučuje“ koje uključuje tri preferencijska glasa bez praga osigurava biračima izravan utjecaj na to tko će ih zastupati u Saboru. Drugim riječima, ulazak svih kandidata u Sabor bio bi određen isključivo brojem preferencijskih glasova birača, a ne mjestom na koje je određenog kandidata postavio šef stranke. Prema službenim podacima Državnog izbornog povjerenstva, na prošlim prijevremenim parlamentarnim izborima održanih 2016. godine glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković osvojio je samo 808 preferencijalnih glasova, a tadašnji glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan samo 163 preferencijalna glasa. Referendumom koji priprema Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ glavni tajnici najvećih stranaka u Republici Hrvatskoj danas ne bi sjedili u Saboru i bio bi onemogućen izborni i politički apsurd da kandidat koji je osvojio samo 808 preferencijalnih glasova danas vrši funkciju predsjednika Hrvatskog sabora. Na ovim primjerima je najbolje vidljivo zašto se po pitanju preferencijskog glasovanja bez praga vladajuće stranke toliko protive referendumu koji je pokrenula naša Građanska inicijativa „Narod odlučuje“.

 Referendumom koji pripremamo pripadnicima nacionalnih manjina bila bi ostavljena mogućnost izbora po općem ili posebnom biračkom pravu, međutim ne bi bili u mogućnosti odlučivati o sastavljanju Vlade niti o državnom proračunu. Zastupnik koji u Sabor ulazi s četiri, pet ili 20 puta manje glasova jer je kao pripadnik manjine stavljen u privilegiran položaj – nema izborni legitimitet za to

Isto tako, tri preferencijska glasa bez praga spriječit će ulazak u Sabor stranaka bez potpore građana na zajedničkim listama s „velikim“ strankama – na temelju predizbornih koalicijskih dogovora šefa stranaka. Primjerice ako HDZ ili SDP žele u Sabor uvesti HNS, stranku koju podupire oko 1,5% birača, neće više moći jamčiti svom „partneru“ da će njegov kandidat ući u Sabor, jer ulazak u Sabor određuje broj preferencijskih glasova.

– A pripadnici nacionalnih manjina?

Što se tiče pripadnika nacionalnih manjina, oni uz opće imaju i posebno biračko pravo koje im osigurava osam zajamčenih mjesta u Hrvatskom saboru. Prema službenim podacima Državnog izbornog povjerenstva, predstavnici nacionalnih manjina ulaze s vrlo malim brojem glasova u Sabor. S druge strane, predstavnici nacionalnih manjina igraju ključnu ulogu u važnim pitanjima kao što su formiranje hrvatske Vlade i proračun Republike Hrvatske. Sve to otvara vrata političkoj trgovini i korupciji.

U tom kontekstu, vjerujem da se bivši predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipović upravo na to referirao kada je određenim predstavnicima nacionalnih manjina poručio da su od svoje politike napravili „etnobiznis“. Referendumom koji priprema Građanska inicijativa „Narod odlučuje“, pripadnicima nacionalnih manjina bila bi ostavljena mogućnost izbora po općem ili posebnom biračkom pravu, međutim ne bi bili u mogućnosti odlučivati o sastavljanju Vlade niti o državnom proračunu. Jer, i nemaju izborni legitimitet za to. Zastupnik koji u Sabor ulazi s četiri, pet ili 20 puta manje glasova jer je kao pripadnik manjine stavljen u privilegiran položaj – nema izborni legitimitet odlučivati o pitanju koje se tiče svih hrvatskih građana – kao što je to tko će upravljati Hrvatskom sljedeće četiri godine ili tko će biti dobar ministar obrazovanja. Većina država u EU uopće u parlamentu nema zastupnike manjina koji ulaze na privilegirani način, kao u Hrvatskoj. Kao primjere bih volio izdvojiti Austriju, Estoniju, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Poljsku i Slovačku. Podatke o udjelu manjina službeno je objavio ECMI (European Centre for Minority Issues).

– Referendumom bi se uvelo i dopisno i elektroničko glasovanje za sve hrvatske državljane?

Da, tako Bosna i Hercegovina koju nam je premijer Andrej Plenković stalno davao kao primjer države koja je ratificirala Istanbulsku konvenciju – ima već godinama dopisno glasovanje. Vrlo je ograničena mogućnost ostvarivanja prava glasa za građane Republike Hrvatske koji žive izvan Hrvatske. Na izborima za EU parlament, od oko 800.000 hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske, glasalo je njih samo 6000. Razlog tome je što je mogućnost glasovanja bilo moguće ostvariti samo u prostorima konzularnih i diplomatskih predstavništva koji se nalaze i po stotinama kilometara daleko. Glasovanje dopisnim i elektroničkim putem omogućilo bi svim hrvatskim državljanima, a posebno onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga, ili jer nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Time bismo omogućili da svi birači ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava Republike Hrvatske.

– Koje su to nevladine udruge čiju potporu ima vaša Građanska inicijativa?

Građansku inicijativu „Narod odlučuje“ podržava veliki broj udruga, inicijativa, zajednica i velik broj građana raznih svjetonazora koji žele promjene u načinu upravljanja Hrvatskom. Želimo da ovu zemlju vode sposobni i pošteni ljudi odgovorni biračima, narodu. Od udruga i zajednica koje su poznate vašem čitateljstvu izdvojio bih SKAC, Vigilare, U ime obitelji i druge. Sljedeći tjedan ćemo, nakon što objavimo referendumsko pitanje uputiti poziv ne samo udrugama, već i političkim strankama da podrže ovaj naš referendumski korak prema demokratizaciji izbornog sustava, ali i cijelog društva.

– Kakvo je vaše stajalište o referendumu za opoziv ratifikacije Istanbulske konvencije, imajući u vidu da su neki od članova vaše inicijative također sudjelovali u organizaciji prosvjeda protiv Konvencije?

Da, točno je reći da su udruge i pojedinci koji su dio platforme Građanske inicijative „Narod odlučuje“ bili nositelji organizacije prosvjeda u Zagrebu i Splitu te kampanje protiv ratifikacije Istanbulske konvencije. Isto tako, ratifikacija IK nije jedina prevara birača.

 Prije 25 godina izborili smo se nakon stoljeća i stoljeća čekanja za svoju državu. Za našu slobodu plaćena je najviša cijena – toliki su branitelji dali svoje živote, svoje zdravlje. Sada je red na nama – da osiguramo da živimo u demokraciji, Jer, ako ne odlučuje narod, onda odlučuju povlaštene političke kaste i interesni lobiji

Zar nije prevara birača kad vlast više štiti banke prije nego stotine tisuća blokiranih građana? Zar nije prevara birača kad stranka s 1,2 posto potpore u biračkom tijelu upravlja državnim firmama i milijardama kuna? Zar nije prevara birača kad oni na vlasti troše šakom i kapom, a nema novaca za lijekove ili mirovine? Zar nije prevara birača kad se obećava borba protiv korupcije, a Državnom odvjetništvu treba 28 mjeseci da podigne optužnicu protiv ministra koji je prijetio zaposleniku u državnoj firmi, a za mjesec dan podigne optužnicu protiv rastrojenog oca bolesne kćeri koji je prijetio na telefon Uredu predsjednice? Da odgovorim još preciznije – živimo u demokratskom pluralnom društvu u kojima se građani okupljaju oko pitanja za koja drže da su za njih najvažnija. Za sve nas građane okupljene u  inicijativi „Narod odlučuje“ pitanje svih pitanja je pravedniji izborni zakon koji će konačno osigurati zastupnike i političare odgovorne biračima. Hrvatska ima jedan od najrigoroznijih zakona o referendumu – trebamo u samo dva tjedna prikupiti oko 380.000 potpisa – to iziskuje veliku žrtvu nas volontera. Želimo biti sigurni da će biti uložena u nešto što će dati rezultat – osigurati stvarnu promjenu.

– Naposljetku, koja je vaša poruka onim građanima koji bi željeli pomoći vašoj inicijativi?

Prijavite se za volontiranje. Pomognite donacijom financiranje prikupljanja potpisa. Uključite uspjeh referenduma za pravedniji izborni sustav u svoje molitvene nakane. Prije 25 godina izborili smo se nakon stoljeća i stoljeća čekanja za svoju državu. Za našu slobodu plaćena je najviša cijena – toliki su branitelji dali svoje živote, svoje zdravlje. Sada je red na nama – da osiguramo da živimo u demokraciji, Jer, ako ne odlučuje narod, onda odlučuju povlaštene političke kaste i interesni lobiji. Mi želimo Hrvatsku u kojoj je dobro svima, a ne samo nekima.

Goran Andrijanić | Bitno.net