Papa Lav XIV. uručio je medalju Pija XI. Karin Öberg, astrokemičarki s Harvarda koja se bavi astrokemijom. Prestižnu nagradu dodijelio joj je tijekom nedavne audijencije s članovima Papinske akademije znanosti. Nagrada, uručena 24. rujna, dodjeljuje se znanstvenicima mlađima od 45 godina koji su se istaknuli svojim istraživačkim radom i pokazuju „izniman potencijal” u svojem području. U prošlosti se među dobitnicima ove medalje našlo i nekoliko nobelovaca, kao što je fizičar Stephen Hawking.

Öberg je nositeljica katedre za prirodne znanosti Thomas Dudley Cabot na Sveučilištu Harvard te vodi Laboratorij za astrokemiju Öberg pri Harvard-Smithsonian Centru za astrofiziku. Njezin se znanstveni rad bavi kemijskim procesima povezanim s nastankom planeta i kemijskim uvjetima potrebnima za život. Međutim, osim što je često javno govorila o svojem znanstvenom radu,  Öberg je posvjedočila i o svom obraćenju na katoličanstvo te o tome kako je njezina potraga za znanjem utjecala na njezin put prema vjeri.

U intervjuu za Augustine Institute iz 2011. godine objasnila je da su joj određene spoznaje o svijetu s vremenom otežale prihvaćanje strogo materijalističkog pogleda na stvarnost. „Postojale su određene činjenice o svijetu zbog kojih sam postala vrlo skeptična prema ateizmu ili čistom materijalizmu. Činilo mi se prilično očitim da u svijetu postoji objektivna moralnost, da postoje stvari koje su dobre i zle, neovisno o tome što ljudi o njima mislili”, rekla je.

Važnu ulogu u tom procesu imalo je čitanje knjige C. S. Lewisa “Mere Christianity” (“Krščanstvo bez kompromisa”). Objasnila je da joj se argumentacija britanskog autora učinila joj se razumnom. „Njegovo objašnjenje kršćanstva činilo mi se vrlo smislenim i činilo se da se uklapa u ono što sam dotad spoznala o svijetu”, rekla je.

Međutim, za Öberg intelektualno prihvaćanje vjere nije bilo kraj puta. „Ono što je zahtijevalo vrijeme bio je aspekt ljubavi: živjeti vjeru i doista izgraditi odnos s Bogom”, objasnila je. Znanstvenica je govorila i o dosezima i ograničenjima znanstvene metode kada je riječ o Bogu. U tom je intervjuu bila jasna: „Znanstvenom metodom nikada ne možete dokazati niti opovrgnuti Boga.”

Prema njezinu mišljenju, znanost nam ipak omogućuje da uočimo nešto što smatra osobito važnim: „koliko je svemir razumljiv, koliko je podložan zakonitostima”. Dodala je: „To se ne može uzeti zdravo za gotovo. Veličanstveno je.”

Ljepota svemira također ima važno mjesto u njezinu razumijevanju odnosa znanosti i vjere. „Ja sam ganuta. I ljepota mi je, na neki način, jednako zadivljujuća”, rekla je. Zbog toga Öberg smatra da znanost i vjera ne treba predstavljati kao suprotstavljene putove.

Znanstvenica je otvoreno govorila i o tome da je katolkinja. „Vrlo otvoreno govorim o činjenici da sam katolkinja”, rekla je u intervjuu. Istodobno je objasnila da želi da ta otvorenost potiče dijalog, a ne nametanje. „Trudim se biti otvorena, a zatim pozvati ljude da razgovaraju sa mnom, umjesto da im propovijedam”, rekla je. Öberg je također posebno privržena dominikanskoj tradiciji i svetom Tomi Akvinskom, kojeg je istaknula kao osobito važnu osobu zbog njegova povezivanja vjere i razuma.

Njezin brat Erik Öberg, ekonomist koji se na Sveučilištu u Uppsali u Švedskoj bavi makroekonomijom, javno je na svom LinkedIn profilu proslavio priznanje koje je Karin primila. „Vrlo sam ponosan na nju”, napisao je.

Tekst je preveden i objavljen uz odobrenje EWTN Newsa.