Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je na izbornoj skupštini u četvrtak 21. svibnja izabrala 12 novih redovitih članova, 7 dopisnih članova i 13 članova suradnika HAZU, a novi redoviti član u Razredu za društvene znanosti je povjesničar i svećenik Vojnog ordinarijata don Marko Trogrlić, izvijestio je HAZU.

Izborom don Marka Trogrlića prvi put je nakon 29 godina akademik postao jedan svećenik. Posljednji je bio povjesničar i dominikanac Franjo Šanjek, izabran 1997., koji je umro 2019. U prošlosti su mnogi svećenici bili redoviti članovi Akademije, među njima i dvojica od 18 predsjednika, Franjo Rački i Josip Torbar.

U Pregledu kandidata za nove članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o prof. don Marku Trogrliću navedeno je sljedeće: „Marko Trogrlić rođen je 1972. u Splitu. Redoviti je profesor u trajnom zvanju moderne i suvremene povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu i svećenik Katoličke crkve. Na Sveučilištu u Beču završio je studij povijesti, gdje je 2001. u Institutu za povijest istočne Europe i doktorirao. Na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu kontinuirano održava sveučilišnu nastavu hrvatske moderne i suvremene povijesti na preddiplomskome, diplomskome i poslijediplomskome studiju. Predavao je i na doktorskome studiju povijesti na Sveučilištu u Zadru, na doktorskom studiju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i na doktorskom studiju Europskoga sveučilišta u Rimu (Università Europea di Roma). Prof. dr. sc. Marko Trogrlić obnašao je brojne dužnosti u tijelima akademske zajednice. Među ostalim, bio je dugogodišnji pročelnik Odsjeka za povijest, član Senata i dekan Fakulteta u razdoblju 2009. – 2013. Od 2021. pročelnik je Centra za hrvatske, mletačke i osmanske studije Sveučilišta u Splitu. Bio je voditelj projekta MZOŠ-a Dalmacija i bečke središnje institucije u 19. stoljeću, a zajedno s dr. Konradom Clewingom iz Regensburga bio je 2015./2016. i voditelj projekta Zentralstaat und Provinzverwaltung im habsburgischen Dalmatien des Vormärz, koji je financiralo Ministarstvo znanosti Bavarske vlade. Tijekom akademske godine 2016./2017. bio je stipendist njemačke zaklade KAAD (Bonn) za rad na projektu Kirche und Staat im habsburgischen Dalmatien (1815. – 1855.). Sudjelovao je na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. U razdoblju 2021. – 2025. bio je predsjednik Književnoga kruga Split. Godine 2022. izabran je za dopisnoga člana Austrijske akademije znanosti u Beču, u Razredu za filozofiju i povijest (Philosophisch-Historische Klasse). Dobitnik je Nagrade HAZU za znanstveni rad (zajedno s dr. sc. Stjepanom Matkovićem) za djelo Političke bilješke Ante Trumbića 1930. – 1938. (2 sveska). Autor je i priređivač 8 knjiga te 13 zbornika radova i uredničkih knjiga. Temeljno znanstvenoistraživačko područje kojim se bavi prof. dr. sc. Marko Trogrlić jest povijest Dalmacije od kraja 18. do početka 20. stoljeća, napose u odnosu na središnje institucije vlasti u Beču, ali i na bansku Hrvatsku. Svoje radove temelji na istraživanjima u arhivima i knjižnicama u Zadru, Splitu, Trogiru, Zagrebu, Beču, Rimu i Vatikanu. Uz pedesetak znanstvenih radova autor je triju monografija o austrijskim namjesnicima u Dalmaciji, sinteze Dalmacija i Istra u 19. stoljeću (u koautorstvu s N. Šetićem) te zbirke izvora Iz korespondencije Josipa Franka s Bečom: 1907. – 1910. Osobito je vrijedna njegova sintetska studija na njemačkome jeziku o južnim Slavenima u Prvome svjetskom ratu, koja je objavljena kao poglavlje za ugledni niz Die Habsburgermonarchie 1848–1918.“

Prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite članove izabrano je više žena nego muškaraca – sedam akademkinja i pet akademika.

Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Hrvatske akademije za redovite članove, uz Trogrlića, izabrani su u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti kemičarka Marijana Đaković, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Iva Tolić, geologinja Vlasta Ćosović i geolog Slobodan Miko, u Razredu za medicinske znanosti nefrolog Dragan Ljutić i ortoped Domagoj Delimar, u Razredu za likovne umjetnosti slikar Lovro Artuković i povjesničarke umjetnosti Sanja Cvetnić i Katarina Horvat-Levaj, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikologinja Hana Breko Kustura i u Razredu za tehničke znanosti kemijska inženjerka Sanja Martinez.

Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar Jozo Džambo iz Njemačke, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti fizičar Jie Meng iz Kine, u Razredu za prirodne znanosti seizmolog Hrvoje Tkalčić iz Australije, u Razredu za medicinske znanosti imunolog Luka Čičin-Šain iz Njemačke, u Razredu za filološke znanosti indoeuropeist Tijmen Pronk iz Nizozemske, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikolog Philip V. Bohlman iz SAD-a te u Razredu za tehničke znanosti prehrambeni inženjer Josip Šimunović iz SAD-a.

Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničari Branka Grbavac i Tomislav Galović te ekonomistica Ozana Nadoveza, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti matematičar Filip Najman, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Vanda Juranić Lisnić i kineziolog Dario Novak, u Razredu za filološke znanosti kroatist Domagoj Vidović, sinologinja Ivana Buljan i klasični filolog Šime Demo, u Razredu za književnost književnik i germanist Kristian Novak, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju skladateljica Mirela Ivičević te u Razredu za tehničke znanosti pomorski robotičar Nikola Mišković i brodograđevni stručnjak Nikola Vladimir.

Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Akademija može imati maksimalno 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 141 redovitog člana, kao i 107 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno ukupno 329 članova. Među 141 redovitih članova HAZU 25 je žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Nakon posljednjih izbora održanih 2024. bilo ih je 19.

Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u četvrtak 18. lipnja u Knjižnici HAZU.