Bog o ženama – žene o Bogu
Je li Bog muško ili žensko? Koliko se u Bibliji uopće govori o ženi? Kako se Katolička crkva odnosi prema ženi? O svim tim pitanjima promišljale su dr. s. Jadranka Rebeka Anić, dr. Irena Sever i mr. Ljiljana Matković Vlašić na tribini Teološki četvrtak održanoj 21. lipnja u Zagrebu.
Foto: IKA
„Bog o ženama – žene o Bogu” bila je tema Teološkog četvrtka koji se u organizaciji Kršćanske sadašnjosti održao 21. lipnja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu.
Najprije je uvodničarka mr. Ljiljana Matković Vlašić govorila o knjizi „Žena i Crkva”. Naglasila je, da unatoč tome što je prošlo 40 godina od prvog izdanja, i desetak nakon drugog dopunjenog, ta knjiga nije ništa izgubila na svojoj aktualnosti.
Za knjigu je to dobro, ali ne znači li to da su problemi koji se u njoj obrađuju ostali više manje isti, upitala je, te dodala kako knjiga svojim izbalansiranim sadržajem predstavlja sintezu onoga što se o ženi i Crkvi može zamisliti.
Podsjećajući na vrijeme pisanja, početkom 70-tih godina, naglasila je kako je to vrijeme kad su se u Zapadnoj Europi razmahali feministički pokreti i feministička teologija, koja je nastala iz susreta feminizma i teologije. U tome kontekstu je istaknula i riječi pape Ivana XXIII. koje je i u enciklici „Pacem in Terris” emancipaciju žena nazvao jednim od glavnih znakova vremena, dakle nečim važnim što stoji uz bok svih pozitivnih pokreta u svijetu. Stoga kad se govori o ženi u Crkvi, ne može se zanemariti društveni kontekst koji ima svoju dinamiku razvoja.
U osvrtu na II. vatikanski koncil, podsjetila je kako žene na njemu nisu smjele govorili, ali su bile prisutne, njih 23. Koliko se čini da je Koncil učinio malo za žene, probio je led. U Pastoralnoj konstituciji Crkve u suvremenom svijetu, kao i Dogmatskoj konstituciji o Crkvi govori se o temeljnim ljudskim pravima koja vrijede za sve ljude bez obzira na njihovu spolnost, pa time utiru put pravednijem položaju žene u Crkvi, rekla je mr. Ljiljana Matković Vlašić.
Dr. s. Jadranka Rebeka Anić osvrnula se na teološku tradiciju koja poznaje i ženske i majčinske crte Boga. U tom kontekstu je istaknula i riječi Ivana Pavla I. „Bog je otac, a još više majka”. U Bibliji nigdje nećemo naći govor o ženi ni u Starom, ni u Novom zavjetu, ali Bog govori ženama, Isus govori ženama. Isus svojim djelovanjem izražava svoj stav prema ženama, rekla je dr. Anić. U nastavku je predstavila doprinos teologa toj temi, te posebno istaknula i žene koje su kroz povijest na tom području pokušale dati svoj glas, tj. kako su doživljavale sliku Božju u vidu žene. Tu je važnim naglasila i distinkciju između ‘ženskog govora o Bogu’ i/ili ‘govora žena o Bogu’, što je potkrijepila nizom primjera.
Dr. Irena Sever je naglasila kako prepoznavanje biblijskih slika o Bogu kao ženi, uključivanje pozitivnih slika utemeljenih u teologiji i vjeri sigurno može doprinijeti obnovi naše duhovne ravnoteže. Polazimo od ideje da je Bog stvorio i muškarca i ženu na svoju sliku. I muško i žensko odsjaj su Boga nevidljivoga, i oboje mogu biti slika, tj. metafora Boga. Oboje su neophodni kako bi se adekvatno govorilo o Bogu, rekla je. Podsjetila je i na apostolsko pismo Ivana Pavla II. o dostojanstvu i pozivu žene koji ističe primjerenost metafora kojima obiluje i Biblija i tradicija.
U raspravi se dotaknulo i pitanje žene u Crkvi u Hrvatskoj. Istaknuto je, kako se pitanja o tim temama u nekim zemljama otvarala mnogo ranije, dok se to kod nas čini sramežljivo. No, ohrabruje činjenica da npr. kod nas jako puno žena studira teologiju, a ženama-teologinjama se otvara prostor da budu profesorski kadar na katoličkim učilištima. Moderator „Teološkog četvrtka” bio je prof. Anton Šuljić. (ika/bitno.net)
