Na završetku 57. redovnoga plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije biskupi su na konferenciji za novinare u četvrtak 11. listopada izvijestili o točkama i zaključcima zasjedanja, među kojima su bili analiza Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji održanog u rujnu u Splitu i Solinu, proslava 25. obljetnice Hrvatskog Caritasa, pohod biskupa „ad limina“ u Rimu, a osvrnuli su se i na subotnji prosvjed u Vukovaru zbog neprocesuiranja ratnih zločina.

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, domaćin nacionalnog susreta obitelji, istaknuo je da je to ove godine bio najveći događaj Crkve u Hrvatskoj, za koji je rekao da nije završio nego treba biti novi početak jer je obitelj trajna tema kojom se trebaju svi baviti. Istaknuo je da je važno taj događaj staviti u pastoral i vidjeti kako dalje pratiti obitelji. Najavio je da će idući nacionalni susret obitelji biti u Ludbregu 2021. godine, a okvirna tema će biti „Starije osobe i međugeneracijska solidarnost“.

Predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak najavio je proslavu 25. obljetnice djelovanja Hrvatskog Caritasa pod tim imenom. U sklopu proslave u listopadu i studenome održat će se tribine u Rijeci, Osijeku i Zagrebu o okvirnim temama: Caritas pred izazovom ‘siromašne Crkve’ za siromašne, Caritas pred izazovom izgradnje društva solidarnosti i suradnje sa suvremenim medijima te Caritas pred izazovom siromašnih u središtu služenja Caritasa. Središnja svečanost bit će 24. studenoga u Zagrebu.

Biskup Mrzljak najavio je i obilježavanje Nedjelje Caritasa 16. prosinca. Za dva tjedna biskup Mrzljak i ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina u Sarajevu će se susresti s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem s kojim će dogovoriti tradicionalnu akciju Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH.

Biskup Mrzljak izvijestio je i da će 1. siječnja 2019. godine biti pokrenut sustav E-Caritas namijenjen potrebama nacionalnog i mreže nad/biskupijskih Caritasa koji omogućuje sustavno digitalno praćenje cijelog poslovanja – svih aktivnosti, usluga i korisnika – te automatsko izvještavanje i naprednu analitiku djelovanja.

Gospićko-senjski biskup Zdenko Križić predstavio je rad Biskupske komisije HBK za liturgiju i Vijeća HBK za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskog života. Izvijestio je da se radi na izdanju novoga misala.

U sklopu zasjedanja biskupi su se susreli s tajnikom Svete Stolice za odnose s državama nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom koji je u sklopu posjeta Hrvatskoj održao predavanje „Dvadeset godina od ratifikacije Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima“ na Hrvatskome katoličkom sveučilištu i predvodit će zahvalnu misu u đakovačkoj prvostolnici u prigodi 10. obljetnice Đakovačko-osječke crkvene pokrajine.

Biskupi su na zasjedanju dogovarali susrete u sklopu pohoda „ad limina“ od 11. do 17. studenoga u Rimu. Tijekom pohoda „ad limina“ predviđen je susret sa Svetim Ocem 12. studenoga od 10 do 12 sati te s predstavnicima pojedinih dikasterija Svete Stolice. Biskupi će slaviti liturgijska slavlja u rimskim bazilikama te u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima. Prema riječima biskupa Mrzljaka, prije nekoliko mjeseci u Vatikan su poslana izvješća o stanju u našim nad/biskupijama. Odgovarajući na pitanje što očekuje od pohoda, biskup Mrzljak izjavio je da će u odnosu na cijeli svijet hrvatski biskupi na susretima u Rimu moći reći da kod nas još uvijek postoji čvrsta vjera koja je možda tradicionalna, jaka, a koju treba pretvoriti u osobnu vjeru, što je zadatak Crkve. Idemo s dobrom slikom o Crkvi u Hrvatskoj, ali i sa svim njezinim nedostacima kojih svugdje ima, rekao je varaždinski biskup.

Na pitanje što misli o subotnjem prosvjedu u Vukovaru zbog neprocesuiranja ratnih zločina, nadbiskup Barišić odgovorio je da mu nisu poznati motivi i tematike, no iznio je stav da ratne zločine treba ispitati i tko je kriv treba odgovarati te da se ne može prijeći preko toga, počevši od 1945. godine do danas. Posebno važnim smatra pronalazak nestalih.

Biskup Križić izjavio je da ako će u Vukovaru biti mirni prosvjed zato što postoje dokazi da se zataškava ili ne čini na procesuiranju ratnih zločina, da se prosvjeda ne bi trebalo plašiti, ali, rekao je: „Čujemo da tamo ima i nešto drugo, a što je to drugo, nama nije poznato.“

IKA | Bitno.net