UskrsFoto: IKA
Požeški biskup Antun Škvorčević primio je 3. travnja novinare u Biskupskom domu na uobičajeni preduskrsni susret te im je tom prigodom predstavio svoju uskrsnu poruku. Na početku im je čestitao Uskrs, rekavši da se u svom radu uglavnom bave teškim pitanjima i zlom u našem društvu te im poželio da ne postanu njegova žrtva, nego da ih dobrota, plemenitost i ljubav uzdignu na višu razinu postojanja, k Uskrsu. Zahvalio im je za dobro koje čine i za suradnju s Biskupijom.

U uskrsnoj poruci pod naslovom uzetim iz poslanice sv. Pavla Korinćanima “Hvala Bogu koji nam daje pobjedu po Gospodinu našem Isusu Kristu” biskup se najprije osvrnuo na trenutačno stanje u našem društvu, na brojne ljude koji ostaju bez radnog mjesta te na potrebu solidarnosti prema najsiromašnijima. Zauzeo se za gospodarske promjene, istaknuvši da ih mogu pokrenuti samo oni koji strateški razmišljaju o budućnosti, cilju koji treba postići i prema tom cilju oblikuju djelovanje u sadašnjosti. Podsjetio je da gospodarsko poboljšanje, povezano sa znanstvenim pristupom stvarnosti nije u mogućnosti donijeti cjelovit čovjekov napredak, te da i u društvima s najvišim materijalnim standardima ostaje neriješeno pitanje boli, zla, trpljenja, neuspjeha, prolaznosti, ranjenosti, i konačno – smrti. Upozorio je na činjenicu o kojoj govori Sveto pismo da je čovjek stvoren posebnim Božjim zahvatom, oblikovan od praha zemaljskog u koji je Bog udahnuo svoj životvorni dah te je istaknuo da čovjek po njem nadilazi sva druga bića i otvoren je za promjenu i novost života. Rekao je da se znanost bavi čovjekovom materijalno-psihičkom strukturom, onim što je Bog stvorio u šest dana i da stoga njezin pristup nije cjelovit. “I ovih smo dana”, dodao je, “svjedoci da se znanstvenu, ograničenu istinu može apsolutizirati i čovjeka lako svesti na ‘materijal’ za postizavanje vlastitih političkih ili drugih probitaka, te – nijekanjem početka ljudskog postojanja u njegovu začeću i prihvaćanjem abortusa, eutanazije ili asistiranoga samoubojstva – upasti u zamku manipuliranja ljudskim životom i smrću. Brojni su znanstvenici koji u dimenziji čovjekova duha, u jedinstvenoj i neponovljivoj osobi prepoznaju njegovu veličinu i nepovredivost, otvorenost za napredak te suvremenu antropološku znanost povezuju s vjerom, kako bi cjelovito pristupili čovjeku i služili njegovu istinskomu dobru”. Biskup se zauzeo za više sluha u hrvatskom društvu i za slogu oko strateških pitanja koja se odnose na svakoga čovjeka, a ne samo na onoga iz pojedine interesne skupine.

Zatim je protumačio da je Isusovo uskrsnuće događaj na razini Duha: “U Isusovu uskrsnuću, čovjek – ranjen zlom i grijehom – zahvaćen je životvornim Duhom, oslobođen nemoći i smrti te konačno ostvaren u punini i cjelovitosti svoga postojanja. Dogodio se tako najveći životni pomak! Isusovo uskrsnuće je jamstvo da je povijest čovječanstva i svemira snagom Duha usmjerena prema svome cilju”. Pozvao se na evanđeosko svjedočanstvo da je Isus upravo zato umro kako bi mogao svojima darovati Duha Svetoga te u krštenju njegovom snagom pridružuje ljude svojoj sudbini, izgrađuje Crkvu kao svoje Tijelo i uspostavlja ljude u ono stanje koje se treba u potpunosti očitovati o njegovu drugom dolasku. Istaknuo je da u sakramentima ne primamo tek nešto, nego postajemo dionici života kojeg ostvaruje u nama Duh Sveti. Biskup je podsjetio da je tijekom Evangelizacijske korizme 70.000 obitelji primilo Evanđelje po Marku i zahvalio svima koji su ga čitali, razmišljali i u molitvi usvajali Isusovu riječ i sjedinili se s njegovom osobom.

Zaključio je: “Namjera nam je bila učiniti najveće dobro u ovim teškim vremenima, tj. potaknuti što više ljudi na čitanje i razmatranje Isusovih riječi i djela, kako bismo ponovo otkrili jedinstvenost i snagu njegove osobe, stekli o njemu dublje iskustvo i životom ga cjelovitije prihvatili. Nakana je bila da – polazeći od onoga što već jesmo i što ćemo u konačnici još postati po daru njegova životvornoga Duha – oblikujemo svoju sadašnjost. Kao što u obnovi na gospodarskome području trebamo djelovati u skladu s ciljem kojega želimo postići, tako konačni cilj i smisao našega života u Isusu Kristu traži da u svojoj svakodnevici živimo ono što služi tome postignuću. Ne iznevjerimo sebe, nego obnovljenim opredjeljenjem usmjerimo naš život prema konačnome cilju do kojeg nas može dovesti samo Isusov Duh”. Biskup je potaknuo vjernike da nastave s tim duhovnim nastojanjem i u uskrsno vrijeme do svetkovine Pedesetnice i dodao da će se na taj način Požeška biskupija na najbolji način pripraviti za Godinu vjere koju je proglasio papa Benedikt XVI. od mjeseca listopada. Zahvalio je svima na korizmenom novčanom daru za siromašnu braću i sestre.

Novinari su nakon predstavljene poruke biskupu postavljali pitanja u vezi njezina sadržaja, određenim stavovima premijera Zorana Milanovića prema Crkvi te iz života Požeške biskupije.(ika/bitno.net)