325. obljetnica proglašenja sv. Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda

Zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško predvodio je u srijedu 26. rujna u zagrebačkoj katedrali Uznesenja Marijina sveto misno slavlje povodom 325. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda

Sv. Josip

Štovanje sv. Josipa započelo je oko 850. godine u Reichenau, a kasnije su ga osobito promicali sveti Bernard iz Clairvauxa, sveta Tereza Avilska, sveti Franjo Saleški, Ivan Gerson, franjevci i papa Siksto IV., koji je uveo blagdan sv. Josipa obveznim za svu Crkvu. U sjevernim krajevima Hrvatske štovanje su mu širili isusovci, a Hrvatski sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine proglasio ga je zaštitnikom Hrvatskog Kraljevstva.

Svijest o tome da nam je zaštitnik nije osobito zaživjela, ali su naši biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. godine rekli »da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. god. i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…” Nacionalno svetište sv. Josipa je u Karlovcu na Dubovcu. Sv. Josip je zaštitnik bolesnika i umirućih i uzor obiteljskog života te pokazuje kako se služi Isusu, Spasitelju čovjeka.

Tekst nastavlja ispod oglasa

Slavlju svetog Josipa u zadnjih 100 godina mnogo su pridonijeli dokumenti crkvenog učiteljstva, osobito Pija IX., koji je 8. prosinca 1870. sv. Josipa proglasio zaštitnikom svete Crkve, a dekretom «Inclytum patriarcham» od 7. srpnja 1871. preslavnog patrijarha smatra vrijednim štovanja što nadvisuje sve ostale svece te da je on zbog svoga staleža primio od Boga izvanredne milosti.

Krasne su misli o sv. Josipu izrekli Leon XIII., Benedikt XV., Pio XI. i Pio XII. Ovaj posljednji uveo je i blagdan sv. Josipa, radnika, koji se slavi 1. svibnja. Ivan XXIII. apostolskim pismom od 19. ožujka 1961. proglasio je sv. Josipa zaštitnikom II. vatikanskog sabora. Sabor je uveo ime sv. Josipa u I. kanon, a zato je zaslužan mostarski biskup Petar Čule, koji se za to svojim uvjerljivim govorom na Saboru bio živo založio, a papa Ivan XXIII. odmah uvažio njegovo zalaganje.

Sveti Josip zaštitnik je hrvatskog naroda

Hrvatski je sabor 9. i 10. lipnja 1687. godine izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda. U Protokolu Hrvatskog sabora od 9. i 10. lipnja 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst: “Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.”

U svom pismu od 16. siječnja 1940. hrvatsko-slavonski metropolit i zagrebački nadbiskup bl. kardinal  Alojzije Stepinac obavještava vjernike: “Udovoljavajući mnogim molbama katoličkih vjernika da se blagdan sv. Josipa podigne na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije, katolički biskupi Kraljevine Jugoslavije obratili su se Svetoj Stolici… Sv. Stolica je reskriptom Svete Kongregacije Koncila od 20. studenog 1939. uvažila molbu. “Naša Biskupska konferencija na svom proljetnom zasjedanju 1972. “…stala je na stanovište da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. g., kojom se sv. Josip proglašuje nebeskim zaštitnikom Hrvatskog Kraljevstva, i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta. To je proglašenje na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno.”

Hrvatsko nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu

Hrvatsko nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u staroj karlovačkoj župi Sv. Marije Snježne na Dubovcu. Ova crkva sv. Josipa 1974. godine je postala prvo hrvatsko nacionalno svetište sv. Josipa. Godine 2009. proslavljena je 35. obljetnica posvete crkve. Prvi upravitelj i graditelj svetišta sv. Josipa je nekadašnji dugogodišnji župnik mons. Marijan Radanović, koji izdaje Glasnik sv. Josipa četiri puta godišnje. Gradnja crkve sv. Josipa započela je 1968. godine, a posveta je izvršena 15.9.1974. godine. Glavni projektant je dipl. arh. Josip Šponar. Od 17 prispjelih idejnih skica koje su dostavljene stručnom žiriju odabran je plan Josipa Šponara i po njemu je izvedena crkva. Godine 1987., o stotoj godišnjici kako je Hrvatski sabor izabrao sv. Josipa za zaštitnika Domovine, hrvatski su biskupi proglasili ovu crkvu Nacionalnim svetištem sv. Josipa sa zadaćom da svetište širi štovanje sv. Josipa u hrvatskom narodu i to baš kao zaštitnika Domovine. U svetištu je u lipnju 2007. godine proslavljena 320. obljetnica čašćenja sv. Josipa u hrvatskom narodu, kojega je 9. lipnja 1687. Hrvatski sabor svečano proglasio zaštitnikom Domovine.

Molitva sv. Josipu

Sveti Josipe,

Glavaru svete nazaretske Obitelji i čuvaru Crkve Božje, tebi se kroz stoljeća Crkva u Hrvata utjecala kao svome zaštitniku i tvom je zagovoru preporučivala svoje obitelji i cijeli narod. Brižni poočime Spasitelja svijeta i prečisti zaručniče Svete Djevice, povjeravamo ti sve obitelji hrvatskog naroda da zajedničkom dnevnom molitvom ispune svoje poslanje i budu blagoslovljene ljubavlju, slogom, mirom i novim životom.

U ovim teškim vremenima izmoli našem narodu  i svim narodima zemlje mir u pravednosti i ljubavi. Zagovaraj nas pred Presvetim Trojstvom da ostanemo vjerni Isusu Kristu u Katoličkoj crkvi, prolazeći zemljom čineći dobro. Amen.

Ovu molitvu sv. Josipu za Domovinu sastavio je i molio kardinal  Franjo Kuharić proglasivši 1987. godinu godinom sv. Josipa 19. ožujka 1988. u nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu, povodom obilježavanja 300. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda od 1687. godine.

Pripremio: Francisko Pavljuk | Bitno.net

Foto: Shutterstock.com


Podržite naš rad članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 28. rujna 2012.

Možda vam se svidi