Pratiti što se događa u inozemstvu uvijek je korisno za razumijevanje onoga što se događa kod nas. Pred nekoliko dana bavili smo se Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su započeli s podizanjem krivičnih prijava kako bi prisilili pastore i svećenike „vjenčavati“ istospolne parove u svojim crkvama.  Čine li nam se Sjedinjene Američke Države daleko? Danas idemo u Britaniju, Europsku uniju.

U subotu 1. studenog, ministrica obrazovanja, gospođa Nicky Morgan, najavila je da će vjerske škole morati predavati rodnu teoriju, uključujući i ono što se odnosi na „prava homoseksualaca i potrebnog poštivanja braka između osoba istog spola“. Također, najavila je da će slati inspekcije u vjerske škole bez najave,  te ukoliko budu uhvaćene da predaju vjerski nauk protivan homoseksualnom „braku“ ili kritičan prema homoseksualnim činima, bit će odmah zatvorene bez dodatnih objašnjenja. U pokušaju da pokaže da nije protiv kršćana, ministrica je već poslala dvije inspekcije u židovske škole, davši im žuti karton koji ih je degradirao u „škole pod nadzorom“,  korak prije crvenog kartona, odnosno, zatvaranja.

Događaj zaslužuje četiri objašnjenja, poučnih i za nas. Prvo: Britanija i Francuska su države-kolovođe glede „novih prava“ i ono što se eksperimentira kod njih, prije ili poslije, stiže kod nas. Već ima naznaka. U nedjelju je više tiskovina pisalo o slučaju vjeroučiteljice iz Moncalieria, u talijanskoj regiji Piemonte, koju su prijavili direktoru škole, regionalnom školskom uredu i Kuriji jer je – začuđujuće – na satu školskog vjeronauka podučavala ono što katolički nauk govori glede homoseksualca, „poštivanje, suosjećanje i obazrivost“ uključeni,  i iznijela sud napisan u Katekizmu Katoličke Crkve o „neurednom“ karakteru – riječ koju iz obzirnosti vjeroučiteljica nije ni upotrijebila –  tendencije i homoseksualnih čina kao i o nedopustivosti zakona koji uvode u pravni poredak „brak“ i usvajanje djece od strane homoseksualnih parova. Otvori se zemljo: jadna učiteljica je pretvorena za nekoliko sati u monstruma iz Montecalieria. S engleskim metodama ne bi mogla predavati katolički nauk ni u katoličkoj školi.

Drugo objašnjenje: ministrica Morgan ne samo da pripada konzervativnoj stranci, već je 2013. glasovala protiv zakona koji je u Britaniji mijenjao ime iz „civilne zajednice“  – koje su bile jednakopravne brakovima izuzev imena –„brak “. Sada se je pokajala. Ne znam je li u međuvremenu bila kod Berlusconija, koji je ustvrdio da  konzervativne stranke prednjače u ovakvim pravima. Nažalost, to je često istina.

Treće objašnjenje: sve je započelo s kampanjom u tiskovinama i inspekcijama školskih vlasti u islamskim fundamentalističkim školama u Birminghamu, legalno priznatim u ime površnog multikulturalizma pred nekoliko godina, gdje su pronašli i slikali učenike u borilačkim položajima gdje kliču slogane u znak podrške Kalifatu.  To postaje nacionalni skandal i vlada obećava da će učiniti nešto kako bi nadzirala ekstremističke vjerske škole. Kako je rekao jedan rabin, budući da se u Birminghamu u nekim islamskim školama klicalo „Smrt Židovima“ ministrica je odlučila da, što je previše je previše, i poslala inspektore… u židovske škole kako vi provjerili predaju li rodnu ideologiju i ljepotu homoseksualnog „braka“. Ovo je važna točka. Zasigurno postoje islamske škole pretvorene u centar indoktrinacije džihadista. No, prije nego se zatraže specijalni zakoni treba biti na oprezu s lukavošću diktature relativizma: dobiveni poticaj u islamskim školama služi da bi se predložile mjere protiv općenito vjerskih škola, koje ne pogađaju one koji propovijedaju džihad već onoga koji kritizira homoseksualni „brak“.

Četvrto objašnjenje: protiv ministrice reagirali su neki, a što im služi na čast, partijski kolege, Židovi, vrlo ljubomorni na svoju autonomiju škola i neke grupe protestantskih konzervativaca. Za sada, bučna je tišina većinskih vjeroispovijesti, anglikanske i katoličke. Nadajmo se da su tijekom proslave Svih svetih i Dušnog dana, anglikanski i katolički biskupi imali druge poslove i da će uskoro intervenirati. Ako bi nasuprot tome mislili, „držimo neutralni stav, naše škole neće biti pogođene“, značilo bi da ništa nisu naučili od mnogih sličnih događaja koji su se dogodili u Britaniji i Europi.

Izvor: Katolički tjednik