Američki biskupi podržali kauzu za kanonizaciju Dorothy Day

Katolička karitativna aktivistkinja i borac za društvenu pravednost prije obraćenja bila je socijalist koja je živjela boemskim načinom života, a kardinal Timothy Dolan nazvao ju je “pravim svecem za naše vrijeme”

Dorothy Day

Američki biskupi jednodušno su na nedavno okončanoj konferenciji u Baltimoreu podržali kauzu za beatifikaciju i kanonizaciju Dorothy Day, američke katoličke aktivistkinje iz XX. stoljeća i utemeljiteljice Katoličkoga radničkog pokreta.

– Uvjereniji sam nego ikada da je ona pravi svetac za naše vrijeme – rekao je kardinal Timothy Dolan, nadbiskup New Yorka i predsjednik Biskupske konferencije SAD-a.

Tekst nastavlja ispod oglasa

Day je jedna od najzanimljivijih katoličkih intelektualnih ličnosti prošloga stoljeća, žena čije djelovanje nije prošlo bez sporova i kontroverzi. Rođena 1897. i odgojena u obitelji u kojoj su roditelji bili tradicionalni episkopalci, Day je u djetinjstvu primila temeljni nauk kršćanske vjere i često je čitala Bibliju i hagiografije katoličkih svetaca. Ipak, kao mlada djevojka izjašnjavala se kao agnostik. Radila je kao novinarka, a svojim svjetonazorom u to je vrijeme bila bliska socijalističkim i anarhističko-pacifističkim idejama, te je bila aktivna i u feminističkom pokretu. Živjela je boemskim načinom života, karakterističnim za ljevičarske krugove New Yorka. Nakon jedne kratkotrajne veze zatrudnjela je i počinila abortus, a u to je vrijeme vodila borbu s depresijom i pokušala je samoubojstvo. Kasnije je bila u vezi s biologom Forsterom Batterhamom, a par je dobio i dijete – kćerku Tamaru Teresu, rođenu 1926.

Negdje u to vrijeme počinje se okretati prema katoličkoj vjeri i upoznaje sestru Alojziju, redovnicu Sestara milosrđa, koja je igrala veliku ulogu u njezinu obraćenju. Uz pomoć sestre Alojzije Dorothy Day krstila je kćer, a potom je i sama primila sakrament katoličkog krštenja u crkvi na Staten Islandu. Uskoro se ispovjedila, a potom primila Svetu pričest.

Nakon obraćenja njezin partner, kao i većina njezinih prijatelja iz ljevičarskih krugova prekinuli su kontakt s njom. Kasnije je napisala kako je Batterham bio “ljubav njezina života”, ali da nije željela žrtvovati svoju novopronađenu vjeru zbog njega. Day se nakon kratkotrajnog boravka na zapadnoj obali skrasila u New Yorku, radeći kao novinarka, a tamo je 1932. upoznala Petera Maurina, francuskog imigranta i katoličkog aktivista koji je u to vrijeme htio pokrenuti projekt društvene akcije temeljen na duhovnoj zaostavštini sv. Franje Asiškog, francuskog filozofa Jacquesa Maritaina, britanskog filozofa Cristophera Dawsona i drugih katoličkih mislioca. Treba napomenuti kako je Day krajem 1940-ih postala oblat u redu svetog Benedikta, što je bilo presudno za njezino duhovno formiranje i rast u vjeri.

Day i Maurin uskoro su pokrenuli novine Catholic Worker (Katolički radnik) iz kojih će potom nastati Katolički radnički pokret – više od 200 katoličkih zajednica diljem SAD-a posvećenih karitativnom radu i pomoći siromašnima i odbačenima na margine društva. Sve do svoje smrti, 1980., Day je bila aktivna u organiziranju i upravljanju ovom karitativnom mrežom, te je postala jednom od najvažnijih ličnosti američkog katoličanstva i simbolom skrbi za siromašne i potrebite. Organizirala je domove za siromašne i nezaposlene u kojima su ovi mogli pronaći redovite obroke, ali i, što im je bilo jednako važno, razumijevanje i prijateljsku potporu. Cijeli svoj život provela je živeći sa svojom kćeri u jednom od takvih domova, a istodobno je koristila svoj novinarski dar i redovito pisala za Catholic Worker.

Tijekom svih tih godina, odnos između nje i katoličkih institucija nije bio bez trzavica. Svojedobno je oštro osudila režim Francisca Franca tijekom Građanskog rata u Španjolskoj, s čime se našla na suprotnoj strani od mnogih katolika u SAD-u. Cijeli svoj život ostala je nepokolebljivom pacifistkinjom, pa je to stajalište zadržala i tijekom Drugoga svjetskog rata, što je također bio razlog razmimoilaženja sa službenim očitovanjima Katoličke crkve u SAD-u. Prigovaralo joj se kako se nikada do kraja nije odrekla svojih socijalističkih uvjerenja, pa je i u program Katoličkoga radničkog pokreta ubacila žestoku kritiku kapitalizma, a neki njezini kritičari tvrdili su kako je odbacila ideju privatnog vlasništva, što je ona demantirala, tvrdeći kako su njezini stavovi u skladu sa socijalnim naukom Crkve.

Klikni like i prati nas na Facebooku:

Sada su američki biskupi odlučili ponovno dati potporu njezinoj kanonizaciji nakon što je 2000. papa Ivan Pavao II. dao dopuštenje nadbiskupiji New Yorka da otvori kauzu za nju.

“Njezin život, kao i onaj Savla na putu prema Damasku, bio je radikalno promijenjen nakon što je upoznala Isusa i njegovu Crkvu. Postala je apostol, simbol svega onoga pogrešnog što je radila prije obraćenja i svega dobrog što je radila kasnije i što je bilo povezano s dostojanstvom ljudske osobe i svetosti života”, rekao je kardinal Dolan, dodajući kako je “Day voljela Crkvu i uživala je u tome što je katolkinja”.

Umirovljeni nadbiskup Washingtona kardinal Theodore E. McCarrick izjavio je kako je moguća kanonizacija Day “izvrsna prilika za Crkvu doći do ljudi do kojih je inače teško doći”.

– Ljudi koji žive na ulici, ljudi koji su ovisni o drogama, oni koji su počinili pobačaj, ona je bila jedna od njih. Zamislite tu prigodu u kojoj im možemo reći: ‘Ne samo da se možete vratiti u društvo, u Crkvu, možete biti i svetima’ – rekao je McCarrick.

“Ne zovite me svecem, nećete me se tako lako riješiti”, jedan je od najpoznatijih citata Dorothy Day u kojem su mnogi pronašli argument da ona ne bi željela proces kanonizacije za sebe.

Robert Elsberg, izdavač i blizak prijatelj Dorothy Day, napisao je ovih dana kako to naprosto nije točno, te kako je u svemu što je radila Day i te kako bila nadahnuta katoličkim svecima.

“Za nju oni nisu bili nekakvi nadljudi, nego njezini prijatelji i vodiči u nasljedovanju Krista”, napisao je Elsberg.

“Ono čemu se suprotstavljala – a koji svetac ne bi? – bilo je da je stavljaju na pijedestal, u neke fabricirane koncepcije svetosti koje bi je lišili njezine ljudskosti i istodobno umanjili radikalan izazov Evanđelja”, napisao je Elsberg objašnjavajući svojedobnu izjavu Dorothy Day.

Tekst nastavlja ispod oglasa

Goran Andrijanić | Bitno.net


Podržite naš rad članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 23. studenoga 2012.
  • Oznake:

Možda vam se svidi