Mir je jedna od tema koje se najčešće provlače kroz Papine govore. Već nakon izbora govorio je o „razoružanu i razoružavajućem“ miru, a toj se temi vraćao i tijekom putovanja, susreta te nedjeljnih nagovora.

U prvoj godini pontifikata na mir i pomirenje pozvao je više od 400 puta. Često je govorio i o jedinstvu, dijalogu, nadi te ljudskom dostojanstvu, piše Misyjne.pl.

Njegovo prvo apostolsko putovanje bilo je u Tursku i Libanon. Tom je prigodom u Niceji, povodom 1700. obljetnice Prvoga općeg sabora, naglasio važnost kršćanskoga jedinstva, a u Libanonu važnost dijaloga i mira.

U idućim mjesecima postao je prvi papa koji je posjetio Monako i Alžir. U Annabi, drevnom Hikonu (Hiponu), obišao je mjesta povezana sa sv. Augustinom.

Tijekom posjeta Španjolskoj postao je i prvi papa koji se obratio tamošnjem Parlamentu.

Dana 6. siječnja zatvaranjem Svetih vrata bazilike sv. Petra zaključio je Jubilej 2025. koga je započeo papa Franjo.

U svojoj prvoj enciklici Magnifica humanitas Lav XIV. obradio je temu umjetne inteligencije. Istaknuo je kako tehnologija može služiti razvoju, ali mora ostati podređena ljudskom dostojanstvu, slobodi, odgovornosti te općem dobru.

Papa je dovršio i prvu apostolsku pobudnicu Dilexi te o ljubavi prema siromašnima, započetu još za vrijeme pape Franje. Ta je tema ponovno došla u žarište tijekom srpanjskog posjeta Lampedusi i susreta s migrantima.

U kolovozu papa Prevost sudjelovao je u tradicionalnoj procesiji na jezeru Albano u Castel Gandolfu postavši tako prvi rimski biskup koji je sudjelovao u njezinu dijelu na vodi.

Protekla godina jasno pokazuje ključne naglaske pontifikata Lava XIV.: mir, jedinstvo i zaštita ljudskog dostojanstva.

Inače, Robert Francis Prevost rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu (Illinois, SAD), u obitelji Louisa Mariusa Prevosta i Mildred Martínez. U novicijat Reda Sv. Augustina (O.S.A.) u Provinciji Gospe od Dobrog Savjeta u Saint Louisu stupio je 1977. Svečane zavjete položio je 29. kolovoza 1981. Studirao je na Katoličkoj teološkoj uniji u Chicagu gdje je stekao diplomu iz teologije. Za svećenika je zaređen 19. lipnja 1982. Licencijat je postigao 1984., a zatim poslan na rad u misiju Chulucanas u Piuri u Peruu (1985. i 1986.). Doktorirao je 1987. iz područja kanonskog prava.

Tijekom svojega svećeničkog djelovanja bio je odgojitelj, provincijal, generalni poglavar reda… Biskupom Chiclayja u Peruu imenovao ga je papa Franjo 2014. Zatim ga je 2020. postavio apostolskim upraviteljem Biskupije Callao, a 2023. imenovao ga je prefektom Dikasterija za biskupe i predsjednikom Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Kardinalom je kreiran na konzistoriju 30. rujna 2023.

Na konklavama 8. svibnja 2025. izabran je za 267. poglavara Katoličke Crkve.