Unatoč činjenici da danas živimo u kulturnom okruženju zasićenome seksom, iznenađuje što novija istraživanja zaključuju da su seksualne veze između muškaraca i žena u padu. „2018. godine udio Amerikanaca koji su izjavili da cijelu jednu godinu nisu imali seksualnih odnosa bio je najviši otkada se o tome vodi evidencija.” Ta statistika uključuje i samce i bračne parove.

Takva vijest ima i pozitivnih i negativnih posljedica. S pozitivne strane, stope maloljetničkih trudnoća desetljećima nisu bile tako niske. Gotovo 60 % učenika srednjih škola još nije stupilo u spolne odnose, a 1991. godine takvih je bilo 46 %. S druge strane, smanjenje seksualne aktivnosti negativno utječe na stopu rađanja u Americi, što je prošle godine za posljedicu imalo najnižu stopu ukupnog fertiliteta ikada zabilježenu – manje od 1,8 djece po ženi, umjesto 2,1 potrebnih da nas zamijene bez useljavanja i da se održi rast gospodarstva.

Seksualna revolucija šezdesetih godina 20. stoljeća

Šezdesete godine 20. stoljeća donijele su seksualnu revoluciju, koja je imala ogroman utjecaj na društvo. Taj novi smjer u kulturi dijelom su pokretali mediji i industrija zabave. Ukidanje Haysova kodeksa (niza moralnih smjernica za filmove što su ih veliki studiji proizvodili od 1930. do 1968. godine) ubrzalo je liberalizaciju seksualnih običaja. Prizori iz spavaće sobe više nisu bili zabranjeni – postali su skoro pa obvezni. Od 1968. godine filmovi često vrlo živopisno prikazuju (i u nekoj su mjeri učinili normalnim) promiskuitet, nevjeru, prostituciju, psovanje, korištenje droga i intenzivno nasilje.

Predbračni i izvanbračni odnosi su zahvaljujući medijima i slavnim ličnostima postali glamurozni, i više ne nailaze na neodobravanje društva ili na žestoke moralne kritike. Kao da je sveprisutno korištenje seksa u marketingu, filmovima, televiziji i modi – seks kao zabava, kao poticaj na trošenje, surogat za razmišljanje, komunikaciju, pouku – postalo odobrenje za korištenje seksa kao jeftine robe za zadovoljavanje svih potreba. Ta se liberalizacija seksualnih običaja uvukla u programe državnih škola, i stvorila okoliš u kojem se seksualno zadovoljenje cijeni više od dobrog tjelesnog i emocionalnog stanja.

No usprkos tom današnjem kulturnom okviru, čini se da se pretvaranje seksa u sport bez pravila – riječima pisca Denisa de Rougemonta u djelu „Ljubav i Zapad” (Love in the Western World), u „veličanstveno iskustvo, veličanstvenije od morala” – istrošilo. Seksualna kontrarevolucija događa se u ponašanju pojedinaca.

Opadanje seksa među odraslim osobama

Novije studije, poput one koju je proveo Nacionalni centar za istraživanje mišljenja na Sveučilištu u Chicagu pokazuju da je gotovo 60 godina nakon što je počela seksualna revolucija seks među odraslim osobama (a naročito među mladim odraslim osobama) u opadanju. Časopis Atlantic bavio se tim iznenađujućim novim trendom u velikom članku objavljenome prošloga prosinca, i nazvao ga “recesijom seksa”. Taj fenomen ima više razloga, a mnogi od njih upućuju na druge loše stvari u našemu društvu. Ipak su dali protutežu priči koju ponavljaju kreatori kulturnoga mišljenja i njihovoj filozofiji tzv. seksualnog oslobođenja između odraslih osoba u današnjoj seksom zasićenoj kulturi.

Možda najveći identificirani krivac je laka dostupnost internetske pornografije, koja muškarce i žene potiče na masturbaciju. Između 1992. i 2014. godine je 54 % muškaraca i 26 % žena izjavilo da tjedno prakticiraju samozadovoljavanje. U Japanu je ideja seksa sa samim sobom postala tako popularna da su napravljene sofisticirane lutke za zadovoljavanje seksualnih potreba, a staromodne bordele zamijenili su „onakura”, mjesta gdje muškarci plaćaju da bi se samozadovoljavali pred ženama.

Izgleda da novi naraštaj Japanaca smatra „nesavršene ili pak samo neočekivane zahtjeve odnosa sa ženama u stvarnome svijetu manje privlačnim od čari virtualnoga libida.” S druge strane, mnoge su žene počele zazirati od spolnih odnosa jer su mnogi muškarci o seksualnim odnosima učili gledajući tvrdu pornografiju, u kojoj se često kao normalan prikazuje grubi seks (gušenje, udaranje, silovanje). Takav brutalni seks potaknuo je internetski #MeToo pokret na privlačenje pozornosti na seksualno zlostavljanje žena.

Digitalni učinak nije ograničen na pornografiju ili na samce. Seksualna aktivnost često se smanjuje zbog disfunkcionalnosti veza koju je uzrokovala sve veća dostupnost internetske zabave i drugih digitalnih medija. Jedna udana žena je izjavila: „Vjerojatno bi bilo mnogo više seksa kada ne bismo čim dođemo kući upalili televizor i počeli skrolati po mobitelima.”

Kako je „helikoptersko” roditeljstvo sve raširenije, djeca imaju manje nenadziranog slobodnog vremena, u kojemu su inače učili jednostavno i prirodno formirati odnose sa svojim vršnjacima. Pritisak roditelja i drugih autoriteta da se djeca za vrijeme odrastanja usredotoče na sebe umjesto na odnose također ima svojih posljedica. Intenzivna želja za osobnom ekonomskom sigurnošću postala je glavni cilj u životu, umjesto odgovornosti doma, supružnika i moguće djece.

Nesposobnost mnogih mladih ljudi ljudi da formiraju odnose dovela je do sve većeg korištenja internetskih servisa za upoznavanje, i sve manje društvenih prostora gdje se mladi mogu upoznati, bila to crkvena okupljanja, škola ili posredovanje obitelji i prijatelja. Nastao je stvarni strah da je seks u vezama nedostižan, što postavlja zapreke ideji romantičnoga povezivanja. Govoreći u svojemu naraštaju jedna je mlada osoba izjavila: „Nikada nisam naučila kako upoznavati ljude u stvarnome životu.”

Neobavezni odnosi bez emocionalne uključenosti – kultura “brijanja” – dovela je do smanjenja broja čvrstih ljubavnih veza, i sve više mladih odraslih osoba odbacuje taj nekada popularan životni stil jer u njemu nisu pronašli ispunjenje. „Brijanje” odvaja seksualnu funkciju od osobe. Čisto tjelesni odnos također negativno utječe na osjećaj vlastite vrijednosti. Jedna je razočarana osoba priznala: „Brijemo jer nemamo društvenih vještina. Nemamo društvenih vještina jer brijemo.”

Manjak društvenih vještina doveo je do zbunjenosti u vezi s društvenim signalima: nabacuje li mi se ova osoba, ili je to jednostavno prijateljska gesta? Sve je učestalija paranoičnost oko namjera osobe koja započinje prijateljsko čavrljanje, i mnogi izbjegavaju i samo pokušavanje romantičnog povezivanja jer se boje da će biti pogrešno shvaćeni, ili da ti pokušaji neće biti dobrodošli.

Današnji naglasak na tjelesnoj kondiciji doveo je i do osjećaja tjelesne nedoraslosti, jer osoba može imati sliku o sebi koja nema veze s njegovim ili njezinim stvarnim izgledom.

Naši pretrpani životi često dovode do manjka sna, a psiholozi nam govore da taj manjak stvara više stresa u životu, ali i može smanjiti seksualnu želju.

Odgađanje braka

Kroz većinu 20. stoljeća najčešći životni aranžman među osobama između 18 i 34 godine bio je život s romantičnim partnerom. Ta je tendencija dosegnula vrhunac oko 1960. godine, kada je 62 % mladih odraslih osoba živjelo s romantičnim partnerom, a samo jedna od pet osoba živjela je s roditeljima. 2014. godine, prvi put u više od 130 godine, prema Pew Researchu, većina osoba između 18 i 34 godine živi u roditeljskom domu, a ne s romantičnim partnerom. Manjak privatnosti u roditeljskom domu zasigurno uzrokuje smanjenje prigoda za romantično povezivanje.

Usto, sve je više komentara da su današnji mladi ljudi nesposobni formirati trajne veze koje potencijalno dovode do braka. „Generacija Z, kao i milenijalci prije njih, nisu imali nikakvih smjernica niti ohrabrenja što se tiče izgradnje odnosa sa suprotnim spolom.”

Akademski i profesionalni uspjeh postao je važniji od veza. Mnoge osobe u dvadesetim godinama gurnuli su traženje partnera u drugi plan, i taj zadatak, kao i rađanje djece, odgađaju. Prosječna dob stupanja u prvi brak u današnjoj Americi nikada nije bila viša. Godine 1950. dob žena pri stupanju u prvi brak bila je 20 godina, a 1990. bila je 24 godine. Sada je to 27 i više godina za žene, a 29 za muškarce (brojke iz 2017. godine). Prema Pewovoj anketi iz 2014. godine, dvije trećine milenijalaca smatra da je za društvo „jednako dobro i da ljudi imaju druge prioritete osim braka i djece”. Budući da se seksualni nagon starenjem smanjuje, jedna od posljedica odgađanja braka je i pad stopa fertiliteta.

Drugi čimbenik kod smanjenja broja brakova je i dostupnost pobačaja. U prijašnjim naraštajima, ako bi djevojka ostala trudna, mnogi parovi tada bi se odlučili za stupanje u brak. Danas mnogi takvi parovi odluče pobaciti dijete i nastaviti sa svojim samačkim životima.

Pored mnogih navedenih čimbenika, dio razloga zašto se mladi ljudi teško odlučuju na romantično povezivanje jest njihov strah od ponavljanja visoke stope razvoda među njihovim roditeljima iz baby boom generacije. Potisnuli su svoju želju za brakom i svoje karijere učinili centrom života. Neki smatraju da su mnogi mladi ljudi izgubili razumijevanje svrhe braka i seksa, uključujući drugovanje, zadovoljstvo i djecu.

Vjerske vrijednosti pomažu prevladati teškoće u odnosima

Vjernici imaju biblijski stav da je nuklearna obitelj temelj zdravoga društva. Za njih je brak Božji način podupiranja „posljedica prokreativnog potencijala seksa”. Oni obitelj smatraju najboljim okolišem za brigu o djeci i njihov odgoj.

Ta ideja braka i obitelji utemeljena na univerzalnim i trajnim vrijednostima koje je Bog stvorio prije mnogo tisuća godina (Post 1,28; 2,18; 2,24) naraštajima su prenosile abrahamske vjerske tradicije (poznate i kao judeokršćanski pogled na svijet ili Noini zakoni).

Osobe koje se identificiraju kao praktični vjernici obično stupaju u brak u mlađoj dobi od osoba koje nisu vjernici, i veći je postotak onih koji prakticiraju celibat prije braka među vjerski nastrojenim nego među sekularnim pojedincima. Oni također izbjegavaju mnoge od negativnih čimbenika spomenutih u ovome članku (kao što je korištenje pornografije), a koji su doveli do manje seksa među odraslim osobama. Brojne studije koje opisuju društvene korelate gledanja pornografije pokazuju da su gledatelji pornografije „prema mnogim različitim činiteljima manje religiozni”.

Vjernici često imaju „kohezivnije obiteljske odnose”, „manje sukoba u braku”, i lakše im je riješiti mnoge od problema u odnosima spomenute u ovome članku. Dakle, nastojanje da se ojačaju vjerske vrijednosti u našem društvu mogli bi uvelike povećati romantično povezivanje, a smanjiti u našoj kulturi sve raširenije poticanje seksualnog oslobođenja.

Arthur Goldberg | MercatorNet

Prijevod: Ana Naletilić | Bitno.net