Sv. Ivan od Boga udario je temelje novoj redovničkoj zajednici – Družbi milosrdne braće koja će se brinuti za bolesnike i bijednike. I danas, pet stoljeća od njegove smrti, njegova karizma još uvijek živi. Glavno obilježje Reda milosrdne braće je u prihvaćanju i njegovanju bolesnika u cjelovitosti njegove osobe, tj. primjenom znanstveno-medicinskih metoda liječiti čitavu osobu. 

Utemeljitelj Reda milosrdne braće je sv. Ivan od Boga. Rođen je  1495. godine u Portugalu. Zbog životnih prilika kasnije je živio u Španjolskoj. Po naravi je bio nemirni avanturist, energičan i požrtvovan tip. Lutao je po cijeloj Europi i promijenio brojna zanimanja. Tako je bio pastir, vojnik, putujući trgovac, bolničar i napokon utemeljitelj redovničke zajednice. Obratila ga je 1539. godine propovijed sv. Ivana Avilskog. Slušajući njegove riječi ganuo se do suza. Istrčao je iz crkve i stao glasno naricati. Gospodin zahvaća njegovo srce do te mjere da svojim sugrađanima izgleda kao lud. Uvjereni u to zatvaraju ga u jedan hospicij. Međutim, u njemu se on pokazao zdravijim i razboritijim od onih koji su ga zatvorili. Videći kako osoblje hospicija postupa sa psihičkim bolesnicima, otkriva svoj poziv: on će služiti bolesnima i nemoćnima. Tom je prilikom rekao: “Neka mi Bog dade vremena da osnujem jednu bolnicu gdje bih mogao prihvatiti ove siromahe i služiti im kako ja želim.” Osnovao je prvu bolnicu u gradu Granadi u Španjolskoj. Tamo je i preminuo 8. ožujka 1550. godine. Sv. Ivan od Boga udario je temelje novoj redovničkoj zajednici – Družbi milosrdne braće koja će se brinuti za bolesnike i bijednike. I danas, pet stoljeća od njegove smrti, njegova karizma još uvijek živi. Red ima u preko 50 država na svih pet kontinenata diljem svijeta, 334 modernih socijalnih ustanova kao što su bolnice, ustanove za retardirane osobe i za duševne bolesnike, ustanove koje zbrinjavaju beskućnike, staračke domove, domove za napuštenu djecu, centre za ovisnike, te mnoge druge karitativne ustanove i organizacije. Glavno obilježje reda milosrdne braće je u prihvaćanju i njegovanju bolesnika u cjelovitosti njegove osobe, tj. primjenom znanstveno-medicinskih metoda liječiti čitavu osobu. Kao i sve druge redovničke zajednice i milosrdna braća imaju svoje redovničke odredbe. Žive po Pravilu sv. Augustina na kojemu se njihov život u zajednici orijentira. Molitva, rad i odmor su glavna obilježja dnevnog reda. Zajednička i osobna molitva, te bratska zajednica glavni su izvori životne snage. Uz tri evanđeoska zavjeta: čistoća, poslušnost i siromaštvo, milosrdna braća imaju i četvrti zavjet, a to je hospitalitet. Pod tim pojmom podrazumijeva se svako karitativno djelo. To su zapravo ljubav i milosrđe na djelu. Bolnički red sv. Ivana od Boga je pretežno laička družba, što znači da većina redovnika nisu svećenici – odnosno časna braća, iako među njima ima i nešto svećenika, koji pastoralno djeluju u službi bolesnima ili su duhovnici po samostanima milosrdne braće.

Kako se postaje milosrdni brat?

MILORSDNI BRAT1Mladić koji želi postati milosrdni brat ili svećenik mora biti stariji od 17 godina. Osim toga mora biti spreman živjeti po evanđeoskim zavjetima, a to su: siromaštvo, čistoća, poslušnost i hospitalitet, tj. obavezan je obavljati neko karitativno socijalno zanimanje. Redovnički život počinje s postulaturom koja traje najmanje šest mjeseci. U postulaturi su kandidati koji se upoznaju s redom, te uče njemački jezik. Poslije postulature je oblačenje habita, kandidat dobiva redovničko ime, te ulazi u novicijat. U novicijatu intenzivnije upoznaje redovnička pravila, konstitucije i statute reda, njegovu povijest, duhovnost i poslanje, tj. karizmu reda. Uz sve to rade u svojim ustanovama kako bi što bolje upoznali svoje poslanje. Poslije novicijata je polaganje prvih zavjeta, na godinu dana, koji se obnavljaju pet puta. Taj dio u ovom redu zove se skolastikat, u tom vremenu kao privremeni članovi ove zajednice studiraju neko zanimanje, koje je povezano s poslanjem, a to može biti bolničar, liječnik, psihijatar, socijalni radnik, apotekar, teolog-svećenik, sve ovisi dakle o tome kakve tko sposobnosti ima. Poslije petog obnavljanja zavjeta slijedi polaganje slavnih ili vječnih zavjeta.

Djelatnost Milosrdne braće nije nepoznata u povijesti Hrvatske, ali je ona prestala djelovati sredinom prošloga stoljeća. Naime, prije 2. svjetskog rata u Zagrebu je djelovao katolički bolnički red Milosrdna braća Sv. Ivana od Boga, gdje su dugo godina imali svoju bolnicu na Trgu bana Josipa Jelačića, a od koje je ostala današnja kapela Ranjenoga Isusa. 2004. godine bilo je točno 200. godina od dolaska Milosrdne braće u Zagreb. Bolnica je djelovala od 23. kolovoza 1804. do 1918. godine. Bolnički red Milosrdne braće sv. Ivana od Boga svojim djelovanjem u Zagrebu dao je značajan doprinos na medicinskom i socijalnom području, ali je prestao djelovati sredinom prošlog stoljeća. Nakon jednog stoljeća nestanka, red se vraća u Hrvatsku. Naime, u najnovije vrijeme u ovaj red u Austriji i Italiji stupila su petorica Hrvata.

A 20. lipnja 2006. godine u Šumetlici nedaleko od Nove Gradiške ponovno je utemeljena njihova zajednica i uspostavljena provincija sv. Ambrozija. Hrvatska milosrdna braća u zgradi nekada poznate plućne bolnice na Strmcu otvorili su svoju bolnicu za psihičke bolesnike koju su kupili 26. listopada 2007. godine. Nekadašnja Dječja bolnica za plućne bolesti Šumetlica obnovom i proširenjem pretvorena je u jednu od najsuvremenijih psihijatrijskih ustanova u regiji s više od stotinu bolesničkih ležajeva. Više o ovoj bolnici na adresi www.bolnicasvetirafael.eu. O Milosrdnoj braći podrobnije informacije možete pronaći na sljedećim adresama www.barmherzige.de i www.barmherzige-brueder.at.

Francisko Pavljuk