DREVNA MARIJANSKA ANTIFONA

‘Pod obranu se tvoju utječemo…’ – o najstarijoj molitvi Blaženoj Djevici Mariji

“Pobožnost Crkve prema Blaženoj Djevici svojstvena je kršćanskom kultu. Crkva opravdano posebnim štovanjem časti Blaženu Djevicu. Doista, već od najstarijih vremena Blažena se Djevica časti pod nazivom ‘Bogorodica’, pod zaštitu koje se vjernici molitvom utječu u svim pogiblima i potrebama”, kazuje nam Katekizam Katoličke Crkve.

Foto: Flickr/Lawrence OP

Foto: Flickr/Lawrence OP

Među mnoštvom primjera koji dokazuju kako kršćanska pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji nije srednjovjekovna umotvorina (među kojima su na prvome mjestu Efeški i Kalcedonski sabor – 5. st.), posebno mjesto zauzima drevni marijanski himan odnosno antifona “Sub tuum praesidium” – “Pod obranu se tvoju utječemo”, nastala u 3. stoljeću (oko 250. godine).

Ova najstarija marijanska antifona očuvana je u cijelosti do dana današnjega, a njezin najstariji zapis pronađen je na početku 20. stoljeća na jednom starom egipatskom papirusu. Poznata antifona obično se navodi kao prva dokumentirana potvrda Marijina kulta u starini. Zaziv ističe Marijinu bogomajčinsku ulogu,  a pretpostavlja se kako je prvotno zaživio u koptskoj liturgiji, odakle se proširio po čitavoj Crkvi.

Katolici su tu molitvu ubrzo preuzeli i usvojili, posebno zaslugom benediktinaca, a napose cistercita i njihova najistaknutijeg predvodnika, sv. Bernarda, opata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao i drugi liturgijski tekstovi, i ova drevna molitva odlikuje se uzvišenom jednostavnošću, jasnoćom izričaja, ali i spontanošću. U tekstu prepoznajemo nekoliko biblijskih referenci među kojima je i naslov “blagoslovljena”, prema Elizabetinom pozdravu iz Lukina evanđelja: “Blagoslovljena ti među ženama” (Lk 1, 42).

Važno je primijetiti kako se egipatski kršćani izravno utječu zagovoru Blažene Djevice Marije i traže njezinu zaštitu, pogođeni između ostalog i progonima rimskih careva. Prvi su kršćani vrlo rano prepoznali snagu Marijina zagovora i molili njezinu pomoć.

Molitva sadrži  tri temeljne vjerske istine:

  1. Marijino odabranje od Boga (blagoslovljena)
  2. Marijino trajno djevičanstvo (Djevica slavna)
  3. Marijino bogomajčinstvo (Bogorodica)

Naslov Bogorodice, koji ova drevna antifona pridaje Blaženoj Djevici Mariji “temeljni je naziv pod kojim zajednica vjernika, mogli bismo reći, oduvijek časti Blaženu Djevicu. On dobro izriče Marijino poslanje u povijesti spasenja… Iz naslova Bogorodice izvode se svi drugi naslovi kojima Crkva časti Blaženu Djevicu”, tumači papa Benedikt XVI. nastavljajući kako “iz njezina temeljnog poslanja da bude Majka Otkupiteljeva”  proizlazi i njezivno “jedinstveno i neponovljivo mjesto” u zajednici vjernika. “Upravo kao takva, Marija je i Majka mističnoga Tijela Kristova, to jest Crkve, a upravo jer je Majka Crkve, Djevica je i Majka svakome od nas koji smo udovi mističnoga Tijela Kristova.”

Antifona postoji u različitim oblicima. Osim grčkog (bizantskog) oblika, nalazimo ju u koptskom, sirskom, armenskom i latinskom obliku. U latinskom obliku molitvu pronalazimo u rimskom i ambrozijanskom obredu koji se djelomično razlikuju, budući da rimski potječe izravno iz izvorne koptske verzije, dok ambrozijanska verzija više ovisi o bizantskom obliku.

Na kraju, moleći ovu drevnu antifonu, “povjerimo se Njoj da vodi naše korake ovim novim vremenskim razdobljem koje nam Gospodin daruje da proživimo, te da nam pomogne da budemo istinski prijatelji njezina Sina i odvažni graditelji njegova Kraljevstvu u svijetu.”

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

Tekst se nastavlja ispod oglasa

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Poslušajte i izmolite ovu drevnu molitvu Blaženoj Djevici Mariji!

M.V.|Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 2. siječnja 2016.

Možda vam se svidi