Papa Lav XIV. održao je u ponedjeljak govor u španjolskom Kongresu zastupnika, u Madridu, kao prvi papa koji je dobio tu priliku, javlja Vatican News.

Prisutno je bilo petsto zastupnika i senatora koji su uz dugotrajni pljesak pozdravili Papin ulazak u dvoranu. U govoru na španjolskom jeziku Papa se dotaknuo brojnih tema kao što su: rat i mir, migracije, polarizacija, obitelj i zaštita života u svim njegovim fazama, apel za slobodu savjesti i vjeroispovijesti te briga za siromašne.

Mir – moralni zahtjev

Miru, koji nije samo politička težnja nego istinski moralni zahtjev u doba nasilja i polarizacije, papa Lav XIV. je posvetio veći dio svojega govora. Mir – rekao je obraćajući se španjolskim političarima – zahtijeva institucije u službi susreta, istine i pomirenja, građansko prijateljstvo i međusobno poštovanje čak i usred razlika. Na međunarodnoj razini, mir – prema Papinim riječima – zahtijeva diplomatsku hrabrost, etičku odgovornost i viziju budućnosti utemeljenu na poštovanju identiteta svakog naroda i na obvezi država da svoje sporove rješavaju mirnim sredstvima koja nudi međunarodno pravo.

“Oružje može nametnuti privremenu tišinu, ali neće nikada moći izgraditi istinski i trajan mir”, istaknuo je, upozorivši da “razvoj novih tehnologija i umjetne inteligencije u vojnoj sferi također zahtijeva strogu etičku budnost, kako odluke o životu i smrti ne bi nikada bile prepuštene automatskim sustavima ili uklonjene iz moralne odgovornosti ljudske osobe”.

Papa je potom podsjetio da politički pluralizam ne bi trebao degenerirati u trajno diskreditiranje protivnika te da u zrelom suživotu čak i sukob može postati korak prema miru. Opasnost je – napomenuo je Papa – druga vrsta kulture: ‘kultura odbacivanja’, izraz koji je skovao papa Franjo kako bi upozorio na glavnu prijetnju društvenom suživotu.

Zaštita života od začeća do prirodne smrti

Papa Lav posebno je naglasio život kao temeljnu vrijednost za budućnost društava te upitao: “Može li se smatrati potpuno pravednom zajednica koja zanemaruje nerođeno dijete, starije osobe, bolesne, one koji pate u tišini ili one koji u potpunosti ovise o brizi drugih?”

“Obrana ljudskog života nije ni stranačko ni vjersko pitanje, nego civilizacijski cilj. Svaki ljudski život mora biti priznat i zaštićen od začeća do prirodne smrti, u svim okolnostima svog postojanja. Kada se ta sigurnost zasjeni, prve žrtve postaju najranjiviji, a zakon gubi svoj najdublji smisao: služiti i štititi svaku osobu”, istaknuo je Sveti Otac, dodavši: “Moralna veličina nacije očituje se, prije svega, u njezinoj sposobnosti da prati, štiti i voli živote obilježene najvećom krhkošću.”

U tom posebnom kontekstu osobitu važnost ima obitelj, prirodni temelj zajednice i škola čovječnosti, u kojoj se uči elementarna gramatika zajedničkoga života. Kada se obitelj podupire, jača također duhovna i društvena stabilnost naroda – poručio je Papa te potaknuo na suradnju s obrazovnim ustanovama koje su pozvane poštovati primarno i neotuđivo pravo roditelja da odaberu vrstu obrazovanja i odgoja koju će pružiti svojoj djeci, u skladu s njihovim vlastitim moralnim, kulturnim i vjerskim uvjerenjima.

Drama migracija

Brojni muškarci, žene i djeca prisiljeni su, često zbog dramatičnih okolnosti, napustiti svoje zajednice i ostaviti iza sebe voljene osobe, povijest i veze – napomenuo je Papa. Ta stvarnost nadilazi svako isključivo demografsko ili gospodarsko tumačenje: ona je iznimno moralno i pravno pitanje – dodao je te istaknuo: “Kada je osoba diskriminirana zbog svojega nacionalnog, etničkog, vjerskog ili jezičnog podrijetla, ili zbog gospodarskoga ili društvenog statusa, teško se krši univerzalno načelo jednakoga dostojanstva svih ljudskih bića.”

Papa Lav XIV. nije propustio upozoriti na sve opasnije rute na kojima ljudi postaju žrtve trgovaca ljudima i krijumčara koji iskorištavaju njihov očaj. Potrebno je ojačati prevenciju, spašavanje i pomoć žrtvama – kazao je – posebno u okviru regionalne i multilateralne suradnje. Ali nijedna nacija ne može se sama suočiti s izazovom tih razmjera; potreban je koordiniran, solidaran i učinkovit odgovor, sposoban osigurati zaštitu, prihvat i stvarne mogućnosti za integraciju onih koji emigriraju.

‘Razoružati jezik’

Pomirenje je druga smjernica koju je rimski biskup istaknuo španjolskim zastupnicima, kao protutežu ogorčenosti, ravnodušnosti i mržnji.

Riječi mogu otvoriti putove ili ih zatvoriti; mogu rasvijetliti stvarnost ili ju iskriviti do te mjere da susret učine nemogućim – primijetio je, podsjećajući na posebnu obvezu “razoružanja jezika”. Odlučnost ne zahtijeva prezir; neslaganje ne podrazumijeva poniženje – napomenuo je Papa.

Zaštita tajnosti ispovijedi

Iz toga istog poštovanja proizlazi i dužnost jamčenja slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti, temeljnoga prava koje štiti najintimniju sferu ljudi. Sveti je Otac potaknuo na poštovanje i pravnu zaštitu vjerske dimenzije te podsjetio da svako istinski slobodno društvo zahtijeva i pravedno razgraničenje javne vlasti, kako se sloboda pojedinaca, zajednica i udruga ne bi nezasluženo ograničavala.

“Vjera se ne želi nametnuti kroz povlastice ili prisilu; međutim, ne može se ušutkati kao da je nebitna za javni život.”

U tom kontekstu, sakramentalni pečat ispovijedi ima posebnu važnost za Katoličku Crkvu – objasnio je Papa. Zakonska zaštita stoga znači očuvanje svetog prostora unutarnje slobode, u kojemu vjernik može otvoriti svoju dušu Bogu bez straha od vanjskoga pritiska, što priznaju i međunarodni propisi.

Briga o siromašnima

Na kraju je Petrov nasljednik ponovno istaknuo da siromašni u potpunosti pripadaju zajednici, da stranac treba biti prihvaćen u skladu s njegovim dostojanstvom i da se ljudski život nikada ne može tretirati kao roba.

“Zakon ne postiže svoju istinsku veličinu samo formalnim odobrenjem; postiže je kada, osim što je valjan po formi, može stajati pred dostojanstvom osobe i proći taj test bez srama.”

Na kraju Papina govora uslijedio je višeminutni pljesak okupljenih zastupnika.