Poštovani don Damire,

već dulje vrijeme promatram u crkvi djevojku koja dobiva sv. pričest iz posebne kutijice. Zanimalo me zbog čega? Raspitala sam se i saznala da su to hostije bez glutena. Navodno bi obične naštetile njezinu zdravlju. Pitam vas, je li moguće da bi Isus nekome naštetio? Osobno ne poznajem takvog Isusa, nego Onoga koji je sama ljubav i dobrota, koji samo čini dobro čovjeku. Negdje sam pronašla i podatak da se proizvodi koji sadržavaju do dva grama glutena smatraju bezglutenskima. Mislim da jedna hostija teži znatno manje. Jako me to zbunjuje. Lijep pozdrav u Kristu.

 Poštovana,

razumijem tvoju zbunjenost u vezi s ovim pitanjem – mnogi katolici širom svijeta postavljaju pitanja na ovu temu. Jedne zanima zašto se ne može koristiti neka druga materija umjesto kruha, druge pak ovo što si i ti pitala – kako posvećena hostija može nekome naštetiti.

Gospodin se utjelovljenjem podvrgnuo ograničenjima mjesta i vremena, te je postao dionikom jedne konkretne kulture i podneblja. Također se ucijepio u starozavjetnu tradiciju koja poznaje bogatu simboliku pšenice i pšeničnog kruha, te je i sam nadogradio tu simboliku, kako čitamo u Evanđeljima (usp. npr. Ps 1,4; Mal 3,3; Pj 7,3; Izl 29,2; Iz 55,10-11; Jr 23, 28-29; Ps 81,16; 1 Ljet 21, 18-28; Lk 3,17; Mt 13,1-30; Iv 6,35. 48.51; Iv 12,24) . Isto vrijedi i za simboliku vina (usp. npr. Post 14,18; Ps 80,8-9; Iz 5,1-2; Jer 2,21; Mk 12,1-12; Iv 15,1-5; Mt 20,1-16; Mt 20,22; Mt 21,33-41).

Budući da Crkva vrši otajstvo euharistije na Gospodnji nalog: “Ovo činite meni na spomen”, Crkva se smatra vezana Isusovim izborom pšeničnog kruha i vina od grožđa kao sakramentalne materije u euharistiji. Ti znakovi nenadomjestivo ukazuju na stvarnost utjelovljenja, kao i na bogatu simboliku ovih tvari, kako sam spomenuo.

S druge strane, znamo da se tijekom svete mise, izgovaranjem riječi ustanovljenja euharistije nad ovim tvarima, djelovanjem Duha Svetoga, događa pretvorba. Međutim, ona se odnosi na supstanciju kruha i vina, a ne na akcidente, odnosno njihova osjetilima dostupna svojstva. Stoga Tijelo i Krv Kristova hrane i naše tijelo, kao i dušu.

Tako bi pretjerana konzumacija presvete Krvi mogla dovesti do pijanstva zbog alkohola, a eto, konzumacija Tijela pojedinim osobama uzrokuje alergijske reakcije zbog glutena. To ne znači da bi Isus nekome naškodio, nego da osobi mogu naškoditi akcidenti euharistijskih tvari. Iako je hostija koja se u euharistiji koristi sama po sebi lagana, količina glutena u njoj ipak je problematična za pojedine osobe.

Kongregacija za nauk vjere mnogo je godina proučavala ovaj problem kako bi razriješila poteškoće koje pojedini vjernici susreću prilikom pričesti.

Najzad je utvrdila sljedeće:

1. Hostije koje su potpuno bez glutena nevaljana su materija za slavlje euharistije.
2. Hostije s malo glutena jesu valjana materija ako imaju dovoljno glutena za tvorbu kruha bez dodavanja strane materije i postupaka koji bi promijenili narav kruha.
3. Mošt, sok od grožđa koji je svjež ili sačuvan od fermentacije postupkom koji ne mijenja njegovu narav (primjerice, zamrzavanjem), valjana je tvar za slavlje euharistije.

Dopuštenje za korištenje ovih tvari u euharistiji daje ordinarij.

Ako je problem samo u glutenu, dva su moguća rješenja: ili korištenje hostija s niskim udjelom glutena ili pričest samo pod prilikom vina. Naime, Krist je sav, tijelom i krvlju, dušom i božanstvom prisutan u svakoj posvećenoj čestici.

Btb,
don Damir

Izvor: SPAS – studentski pastoral