Svemirska utrka ponovno se intenzivira. Pored ozbiljnih planova tri najveće svjetske sile, SAD-a, Kine i Rusije, za povratkom čovjeka na Mjesec i osvajanjem Marsa, na Crveni planet ovih dana dolaze čak tri letjelice koje predstavljaju tri različite države. Na Marsu su danas simbolički prisutni, osim SAD-a i Kine, i Ujedinjeni Arapski Emirati.

U povodu ponovnog dolaska svemira u fokus svjetskih vijesti te u sklopu katkada više, a katkad manje ozbiljnih rasprava o “malim zelenima”, ponovno se aktualizira pitanje postojanja života izvan Zemlje.

Kada bi inteligentni život u svemiru postojao i kada bi došao u kontakt s ljudskim rodom, taj susret nedvojbeno bi utjecao na sve dimenzije našega društva, pa tako i na religiju. Kako bi se Crkva postavila pri susretu čovječanstva s vanzemaljcima?

Bivši glavni vatikanski astronom José Gabriel Funes 2009. godine za znanstveni je časopis Focus izjavio kako je “moguće da u svemiru postoje drugi oblici života koji imaju razum”.

“Procjenjuje se da ima 100 milijarda zviježđa i da je u svakome po 100 milijarda zvijezda, oko kojih kruže planeti. Stoga je velika vjerojatnost da postoji planet poput našeg. Moguće je i da u svemiru postoje drugi oblici života”, izjavio je Funes, napominjući kako se astronomija i vjera u Boga međusobno ne isključuju.

Nekoliko godina kasnije, Funes je dodao kako, iako “vjerojatno postoji život, a možda i inteligentni život” u svemiru, ne vjeruje da ćemo “ikada susresti gospodina Spocka”.

“Otkriće inteligentnog života ne znači da postoji drugi Isus. Utjelovljenje Božjega sina jedinstven je događaj u povijesti čovječanstva i svemira”, zaključio je Funes.

Funesov nasljednik na mjestu glavnoga vatikanskog astronoma Guy Consolmagno 2015. godine nadovezao se na Funesove teze.

Consolmagno je tada, povodom otkrića vode na Marsu, istaknuo kako mogućnost postojanja života na Marsu ne treba biti uzrokom krize vjere među katolicima na Zemlji.

“Ako je Bog odlučio napraviti svemir u kojem smo mi jedina bića, to nam govori nešto o Bogu i nama. Ako je Bog stvorio svemir u kojem se život nalazi posvuda, to nam daje drugačiju sliku Boga, ali u svakom slučaju, možemo naučiti više o tome tko naš Stvoritelj jest”, rekao je Consolmagno, poznat po izjavi kako bi “pokrstio vanzemaljce, ali samo ako oni to žele”.

Nešto slično godinu dana ranije izjavio je i papa Franjo. U homiliji posvećenoj konceptima prihvaćanja i uključivosti, Franjo prisjetio se biblijskoga izvješća okretanju prvih pogana vjeri u Isusa Krista. Vrata Crkve otvorena su za sve, dodao je.

“Kada bi, recimo, ekspedicija Marsovaca”, rekao je Sveti Otac, “zelenih i s dugačkim nosevima, kao na dječjim crtežima” sutradan “došla i kada bi jedan od njih rekao: ‘Želim se krstiti!’… Što bi se dogodilo?” šaljivo je upitao Franjo.