Bazilika

Grčki pravoslavni svećenik Isidoris Fakitsas u petak je rekao kako je zbog dugotrajnog spora s tvrtkom račun bazilike zamrznut, zbog čega crkva ne može plaćati račune ni plaće. Stoga razmatraju mogućnost zatvaranja na jedan dan u znak prosvjeda. Grčki pravoslavni patrijarh u Jeruzalemu Teofil III. razgovarao je s crkvenim dužnosnicima o poduzimanju mjera u znak prosvjeda protiv izraelskih poteza protiv crkve – rekao je Dmitri Dilian, predsjednik Nacionalne kršćanske koalicije u Svetoj Zemlji.

Za bilo kakav potez patrijarhatu će biti potrebna suglasnost Katoličke i Armenske crkve, koje također imaju nadzor nad bazilikom. Grčka pravoslavna crkva naglašava kako je bazilika Svetog groba uvijek imala poseban status, zbog čega je bila pošteđena naknada za vodovod, za razliku od ostalih povijesnih vjerskih objekata u regiji. Međutim, izraelska vodovodna tvrtka počela je vršiti pritisak prije nekoliko godina. Fakitsas kaže kako je nakon nekoliko mjeseci pregovora bio postignut dogovor prema kojemu bi dug od 9 milijuna šekela (oko 13,5 milijuna kuna) bio oprošten. Unatoč tome, račun crkve je blokiran, zbog čega oko 500 svećenika i 2000 učitelja nije moglo biti isplaćeno. Zbog velike važnosti bazilike, izraelsko Ministarstvo turizma preuzelo je ulogu posrednika u pregovorima u nadi da će problem uskoro biti riješen.

Crkva Svetoga groba, koju istočni kršćani zovu Bazilikom Uskrsnuća, štuje se kao mjesto Gospodinova raspeća i uskrsnuća. Najsvetije je mjesto za sve kršćane u Jeruzalemu. Nalazi se u jeruzalemskom Starome gradu, na mjestu gdje se nalazila Golgota, brdo Kristove muke. U crkvi se nalazi posljednjih pet postaja Križnog puta. Po ulasku u crkvu s desne strane nalaze se male stepenice koje vode u Kapelicu Golgote i tri postaje Križnog puta – kada su Isusu skinuli odjeću, razapeli ga te ga skinuli s križa. Grob se nalazi u sredini crkve, na mjestu za koje se vjeruje da je Isusov grob i mjesto uskrsnuća. Silaskom niz stepenice dolazi se do Anđeoske Kapelice u kojoj se uskrsli Isus pokazao Mariji Magdaleni. Lokaciju crkve izabrala je kraljica Helena u 4. stoljeću. Bazilika Svetog groba i danas je vođena prema pravilima “Statusa quo” i, premda povremeno dolazi do nesporazuma među različitim kršćanskim zajednicama, obično ne dolazi do sukoba.

Vlasništvo nad čitavom crkvom i dalje je zajedničko – pravoslavno, katoličko i armensko – a za neke je njezine dijelove točno određeno kome pripadaju. Tako je sama kapela s Isusovim grobom zajednička, kao i okrugli prostor oko njega, dok pojedine zajednice imaju vlastite katove galerije uokolo. Glavna lađa crkve iz križarskog doba pripada grčkim pravoslavcima, a oltar svete Marije Magdalene s okolnim prostorom, kao i kapela Ukazanja Mariji pripadaju katolicima. Kalvarija je podijeljena na dva gotovo jednaka dijela, katolički i pravoslavni. Od dvije kripte, jedna je armenska, a druga, posvećena Nalasku svetoga križa, katolička.

Osim vlasništva, postoje i osobita prava što ih svaka zajednica ima unutar crkve, tako da na prostoru koji je vlasništvo jedne Crkve, neka druga Crkva može imati pravo služiti svoju liturgiju. Posebni propisi vrijede za veće blagdane, a osobito za korizmu, Veliki tjedan i Uskrs.

J.J. | Bitno.net