Središnja nit susreta, koji je održan na poziv predsjednika Poljske biskupske konferencije i potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) nadbiskupa Jozefa Michalika i generalnog tajnika Poljske BK biskupa Wojciecha Polaka, bila je tema nove evangelizacije deset godina nakon objave apostolske pobudnice Ecclesia in Europa, u Godini vjere.

Tijekom posljednjeg desetljeća svijet, a s njim i Europa, bio je podvrgnut snažnom požurivanju, improviziranim promjenama koje nisu uvijek željene, dosljedne, logične i vjerodostojne, istaknuo je grkokatolički biskup Oradea (Rumunjska) Virgil Bercea, u izlaganju u kojem je analizirao današnju europsku situaciju, ističe se u priopćenju sa susreta naslovljenom “Znakovi nade u Europi i svijetu”. Dezorijentiranost, koju su prouzročile mnoge društvene i kulturne promjene tijekom posljednjih deset godina, istodobno je uzrok i posljedica nekih ponovno provedivih fenomena da se pokuša razoriti kultura obitelji i zajedničkog dobra radi jedne čisto egocentrične, hedonističke i konzumističke vizije ljudskog života. Premda nije od svijeta, Crkva je u svijetu i u toliko je pozvana biti znak Božji i, dakle, znak otkupljenja i nade.

Kako bi se sučelili s izazovima današnjice, kako je podsjetio prof. Paul H. Dembinski iz Odjela za financijsko promatranje u Ženevi, ne treba ostati pri isključivo financijskom pristupu životu kao što je sadašnja orijentacija koja teži promijeniti ljudske odnose u jednostavne transakcije i traži financijsku učinkovitost, umjesto plodnosti odnosa i gleda samo na sadašnjost te zaboravlja izgradnju budućnosti. Mons. Juan Antonio Martinez Camino, generalni tajnik Španjolske BK, želio je podvući kako je važno na krizu gledati dublje, podsjećajući na riječi pape Benedikta XVI. da je “socijalno pitanje postalo duboko antropološko pitanje” (Caritas in veritate, 75). Čini se, dakle, kako je jasno da duhovna kriza ima odlučujuću ulogu u aktualnoj situaciji koju živi Europa. Ali Europa, osim ekonomskih i duhovnih kriza, puna je znakova nade o čemu svjedoče različita izvješća koja su predstavili tajnici.

Određivanje Godine vjere omogućilo je u svakoj europskoj zemlji ostvarenje događanja s ciljem ponovnog buđenja vjere. Važno je, međutim, kako je podsjetio mons. Markus Stock, generalni tajnik BK Engleske i Walesa, da Crkva bude kadra za radikalno shvaćanje nove evangelizacije. Idući u susret onima koji su kršteni, ali koji više ne žive vjeru, potiče ne samo kršćane da se približe osobama prisutnim na našim ulicama, nego i da istodobno budu otvorene za slušanje Boga kako bi razumjeli da samo On jest odgovor na najdublju želju čovjekova srca. U različitim prigodama prizvano je u sjećanje svjedočanstvo mučenika dvadesetog stoljeća kako bi se pokazalo da je samo osobni odnos s Kristom, koji također postaje kultura, kadar promicati evangelizacijsko poslanje Crkve. Crkva je pozvana biti, ne toliko u reaktivnoj poziciji, nego avangarda u gorljivosti, u metodama i izražavanjima kojima predstavlja uvijek aktualni sadržaj svoje vjere: Isusa Krista.

Brojne biskupske konferencije suglasne su s inicijativom “Jedan od nas” koja želi okončati financiranje aktivnosti koje pretpostavljaju uništavanje ljudskih embrija radi istraživanja, pomoći u razvitku i javnom zdravstvu. Nadu daje brojnost građana koje je inicijativa mobilizirala, što potvrđuje njihovo zanimanje za očuvanje života i u njegovim najranjivijim oblicima.

Nazočnost crkvenih predstavnika iz više od trideset europskih zemalja bila je prigoda i za dublje upoznavanje Crkve u Poljskoj koja se priprema za proslavu 1050. obljetnice krštenja nacije (966. – 2016.). Nova evangelizacija, obrana života i obitelji, rastuća nezaposlenost neke su od izazova Crkve u Poljskoj.

Tajnici su obaviješteni o procesu koji je doveo do povijesnog potpisa zajedničkog dokumenta između moskovskog patrijarha Kirila i predsjednika Poljske BK mons. Jozefa Michalika, naslovljenog na Crkve i narode Rusije i Poljske s pogledom prema pomirenju. Osim toga, sudionici su zahvalnom molitvom pratili potpisivanje zajedničke izjave crkvenog vrha bizantskog obreda i latinskog obreda dviju zemalja koja otvara za dijalog, praštanje i pomirenje među narodima Poljske i Ukrajine, a koja je potpisana upravo 28. lipnja, prigodom obilježavanja 70. obljetnice pokolja u Wolynu.

Također su brojni znakovi nade koji dolaze iz Crkve u drugim dijelovima svijeta, kao što su u svojim interventima na susretu posvjedočili tajnik Federacije azijskih biskupskih konferencija (FABC) Raymond O’Toole i tajnik Skupštine katoličkih biskupa Svete zemlje o. Peter Felet. Unatoč raznim teškim situacijama u kojima žive kršćani, a ponekad su progonjeni zbog svoje vjere, Crkva je svugdje znak nade, osobito cijenjena zbog svoje nediskriminirajuće ljubavi u regijama i situacijama gdje i države imaju poteškoća to postići. Drugi znak nade je obnovljeni zanos koji katolički laikat u Svetoj zemlji i u zemljama koje obuhvaća Federacija azijskih biskupskih konferencija pokazuje u punom preuzimanju svoga kršćanskog identiteta i svoje obveze svjedočenja.

Tijekom susreta tajnici CCEE-a i COMECE-a također su predstavili aktivnosti dvaju europskih biskupskih tijela.

Sastanak je prožet brojnim trenucima molitve i bratstva. Na osobit način posebno značenje dano je molitvenom bdjenju za Europu koje su animirali poljski mladi i tijekom kojeg su čitani odlomci bitni i aktualni za današnju Europu iz apostolske pobudnice Ecclesia in Europa. Susret je završen u nedjelju 30 lipnja euharistijskim slavljem s domaćim vjernicima koje je u katedrali u poljskom glavnom gradu predvodio apostolski nuncij nadbiskup Celestino Migliore.

(ika/bitno.net)