Vjeronaučna nastava u Austriji je “uspješan projekt”. Istaknuo je to vjeroučitelj u Grazu Wolfgang Weirer na “4. Seggauerskim razgovorima o Crkvi i državi” – skupu koji se do 13. travnja održavao u zgradi crkvene obrazovne ustanove u dvorcu Seggau u Leibnitzu. Tema skupa bila je “Vjersko obrazovanje u društvu koje se mijenja”.

Svoju procjenu teolog je potkrijepio sljedećim brojkama: od više od 900.000 učenika u svim vrstama škola u Austriji, 73 posto su rimokatolici, od kojih 92,5 posto pohađaju vjeronauk. Osim toga, među vjerski neopredijeljenim učenicima na deset učenika njih sedam pohađa vjersku nastavu. Više od 90 posto njih opredjeljuje se za katolički vjeronauk.

“Koji drugi crkveni projekt dosegne toliko mnogo ljudi?” To je retoričko pitanje Weirer postavio pred oko 60 sudionika skupa, među kojima su prvenstveno bili teolozi i pravnici.

Među sudionicima skupa o pitanjima koja se tiču odnosa između Crkve i države, koji se od 2006. održava po četvrti put, bili su i biskupi Egon Kapellari i Franz Lackner, predsjednik Caritasa Franz Küberl, Europski predstavnik Austrijske biskupske konferencije Michael Kuhn, nekoliko školskih upravitelja iz austrijskih biskupija, te Oliver Henhapl i Karl Schwarz, predstavnici vijeća za kulturna pitanja Ureda Saveznog ministarstva za obrazovanje, znanost i kulturu.

Unatoč visokoj prihvaćenosti vjeronauka u školama, pa i kod roditelja koji su se udaljili od Crkve no ipak žele da njihova djeca budu poučena u kršćanskom duhu, Weirer vjeronauk vidi kao predmet “između dva stolca”. Za sadržaj i za imenovanje vjeroučitelja nadležne su službeno priznate vjerske zajednice, dok su stegovno i pravno odgovorne školske vlasti. Status vjeronauka kao “obveznog predmeta s mogućnošću odustajanja” školskom vjeronauku daje poseban status, pa se neki za njega odlučuju, kako ističe Weirer, zato što se na vjeronauku lako mogu dobiti vrlo dobre ocjene.

IKA | Bitno.net