U pandemiji naši su životi međusobno “isprepleteni i podržani od običnih ljudi, koji su nedvojbeno ispisali odlučujuće događaje naše zajedničke povijesti.” Na tu je smjernicu 28. studenog u katedrali u Veroni upozorio Papin državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, u homiliji na zatvaranju Festivala socijalnog nauka Crkve na temu “Odvažni u nadi. Kreativni s hrabrošću”.

Kardinal je citirao papu Franju i encikliku Fratelli tutti kako bi podsjetio da nam je “nedavna pandemija omogućila da vratimo vrijednost i cijenimo mnoge suputnike i suputnice koji su u strahu reagirali dajući svoje živote”, kao što su liječnici, medicinske sestre i medicinsko osoblje, farmaceuti, radnici supermarketa, osoblje za čišćenje, njegovatelji, prijevoznici, muškarci i žene koji rade na pružanju osnovnih usluga i sigurnosti, volonteri, svećenici, redovnici i redovnice. “Shvatili smo – dodao je Parolin – da se nitko ne može sam spasiti”.

Vatikanski radio-Vatican News, Tv2000 i Telepace, intervjuirali su zajedno kardinala Pietra Parolina na kraju festivala. Vjerujem da danas postoji velika potreba da budemo u stanju uliti nadu, ali to učiniti na prilično konkretan način, ne samo uz generičke pozive na nadu, rekao je kardinal na početku razgovora, pojašnjavajući da socijalni nauk Crkve može biti jedan od tih jer daje indikacije i operativne smjernice po kojima se treba kretati u događajima koji utječu na svakoga. “Naravno, vjernici se pozivaju na socijalni nauk Crkve, ali mislim da ovdje ima interesa i za nevjernike, jer kada govorimo o pitanjima kao što su mir, rad, razvoj, građanski život, zajednički život, politika… vjerujem da su to područja koja zanimaju sve. Stoga vjerujem da je socijalni nauk Crkve područje nade gdje se uistinu mogu graditi i naznačiti putovi nade u današnjem svijetu, kazao je državni tajnik.

Kardinal je napomenuo da vrijeme pandemije koja još uvijek traje valja živjeti odgovorno. “U tom smislu, smatram da mora postojati stalna predanost, stalna odgovornost u pogledu cjepiva, ali i potraga za lijekovima”, rekao je kardinal državni tajnik, ujedno ističući da je “upravo adventsko vrijeme ono koje nas poziva na susret s Gospodinom i otvorenost, znajući da naš trud ne može biti plodan osim milošću Gospodnjom”.

Upitan o temi eutanazije u Italiji, kardinal je rekao da danas očito živimo “u društvu koje se sve više dekristijanizira, u kojem se sve manje poziva na beskonačnu vrijednost života, pa i na otvorenost transcendentnom, koja je za nas kršćane temeljna, upravo u rješavanju tih pitanja”. Podsjetio je da “kršćani, naravno, moraju inzistirati na onome što je antropološka vizija vjere, koja proizlazi iz evanđelja, što je uvjet očuvanja dostojanstva svake osobe”. Kardinal inzistira da nam u središtu treba biti “ne apstraktna, već konkretna osoba”. Međutim, vjeruje da to mora biti prije svega kroz davanje osobnog primjera vjere.

Novinari su ga u jednom pitanju informirali o slučaju u Veroni, gdje je na prosvjedu protiv COVID-potvrda i cijepljenja jedan svećenik blagoslovio okupljene prije njihova marša, te su ga upitali koja je poruka Crkve za svoje svećenike. “Čini mi se da je poruka jasna i poznata, ne treba je ponavljati, uvijek je to govorio Sveti Otac. Pozivam se na njegove izjave, njegove poticaje, da se stvarnost i problem cjepiva živi u smislu odgovornosti. Vjerujem da je to odgovorna sloboda. Mnogi se pozivaju na slobodu, ali sloboda bez odgovornosti je prazna, ona zapravo postaje ropstvo. Dakle, odgovornost prema sebi, jer vidimo kako su i antivakseri pogođeni bolešću, a prije svega odgovornost prema drugima, što je Papa potom sažeo ovim lijepim izrazom koji mi se jako sviđa, ali koji na kraju ulazi u ovaj smisao: čin ljubavi”, odgovorio je kardinal Parolin.

Na kraju, upitan o nadi, budućnosti Crkve i trenutnoj Sinodi o sinodalnosti koja uključuje univerzalnu Crkvu, biskupe, mjesne Crkve, zajednice, župe, skupine, udruge, kardinal je istaknuo da “uključenost cijele Crkve, posebno u smislu slušanja, suodgovornosti i sudjelovanja u njezinu poslanju, može biti vrlo precizan pokazatelj za suočavanje s današnjicom i ponudu nade u našim situacijama”. Potom je također podsjetio na Papinu posljednju encikliku Fratelli Tutti, za koju je rekao da je još jedna temeljna smjernica za izlazak iz ove krize u kojoj se nalazimo.