Papa

Sveti se Otac osvrnuo na jučerašnje Evanđelje o bogatom mladiću koji poštuje sve Božje zapovijedi, ali još uvijek nije pronašao pravu sreću. Stoga pita Isusa što mu je činiti kako bi baštinio život vječni. S jedne ga strane, kao i druge ljude, privlači punina života; – primijetio je Papa – s druge pak, budući da je naučen oslanjati se na svoje bogatstvo, misli da se i vječni život može na neki način „kupiti“, možda poštujući neku posebnu zapovijed.

Isus shvaća veliku želju koja se nalazi u toj osobi, te upire u njega pogled pun ljubavi, Božji pogled. Ali, Isus također shvaća i slabu točku toga čovjeka, a to je upravo njegova privrženost mnoštvu njegovih dobara – istaknuo je Sveti Otac. Zbog toga mu predlaže da sve daruje siromašnima, tako da njegovo blago – odnosno njegovo srce – ne bi više bilo na zemlji, nego na nebesima, te dodaje: Dođi! Idi za mnom! (v.22). Ovaj međutim, umjesto da Isusov poziv primi radosno, odlazi ožalošćen, jer se ne uspijeva odvojiti od svojega bogatstva, koje mu nikada neće moći pružiti sreću, a ni vječni život – istaknuo je Sveti Otac.

Isus poučava svoje učenike, a i nas danas, da je bogatašu vrlo teško ući u Kraljevstvo Božje, ali nije nemoguće. Bog, naime, može osvojiti srce osobe koja posjeduje mnogo dobara, i potaknuti ju na solidarnost te da ih podijeli s potrebitima, sa siromašnima, odnosno da uđe u logiku darivanja – objasnio je Papa te podsjetio na riječi svetoga Klementa Aleksandrijskoga: Neka ova prispodoba pouči bogate da ne trebaju zanemariti svoje spasenje kao da su već osuđeni, niti trebaju bogatstvo baciti u more, ili osuditi ga kao podmuklo i neprijateljsko prema životu, nego imaju naučiti na koji način rabiti bogatstvo i priskrbiti si život.

Povijest je Crkve puna primjerâ bogatih ljudi koji su svoja dobra upotrijebili na evanđeoski način, postižući i svetost. Prisjetimo se samo svetoga Franje, svete Elizabete Ugarske ili pak svetoga Karla Boromejskoga – rekao je na kraju Sveti Otac te zazvao Djevicu Mariju, Sjedište mudrosti, da nam pomogne s radošću primiti Isusov poziv, kako bismo ušli u puninu života.

Nakon nagovora, Papa je podsjetio da su dan prije, u subotu 13. listopada, u Pragu blaženima proglašeni Federico Bachstein i trinaestorica njegove subraće iz Reda manje braće, ubijeni zbog svoje vjere 1611. godine. Oni su prvi blaženici Godine vjere, i mučenici su, a podsjećaju nas da vjerovati u Krista znači biti spremni i trpjeti s Njim i za Njega – istaknuo je Sveti Otac. (rv/bitno.net)

Foto: www.vaticaninsider.com